Osim što je ozbiljno nagrizla globalno gospodarstvo, kriza je duboko utjecala na živote pojedinaca koji su do jučer bili lojalni članovi potrošačkog društva. Izrodila je novi oblik potrošača. Nedavno je u javnosti izašao podatak da su Hrvati ‘precvikali‘ 600 tisuća kreditnih kartica. O novim trendovima u potrošačkoj industriji, novim generacijama i profilima potrošača razgovarali smo s Ivanom Burićem, stručnjakom za sociologiju potrošnje, voditeljem istraživanja u agenciji Ipsos Puls te autorom knjige ‘Nacija zaduženih‘. U svom nedavnom istraživanju, predstavljenom na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova, Burić je najavio novo doba postmaterijalizma.
• Jesu li Hrvati šopingholičari?
- Ta je percepcija stvorena unazad deset godina, kada se u Hrvatskoj počelo razvijati potrošačko društvo i kada smo se prvi put susreli s institucijama poput ‘šoping‘-centara, banaka i marketinške industrije, koji predstavljaju tzv. konzumeristički kapitalizam. Tada je naša kupnja, nekada individualan čin, postala društveno uočljiva. Tako je stvoren dojam da smo veći ‘šopingholičari‘ od Mađara, Poljaka, Francuza ili Britanaca. Teško je dokazati da smo neobuzdani potrošači, manijaci koji teže samo materijalnom i ne žive ni za što drugo. Možda jesmo malo ‘ekspresivniji‘ od ostalih, ali ne mislim da smo potrošačke nemani.
• Kada se potrošačke navike jednom promijene, vrlo ih je teško vratiti. Je li istina da ništa više neće biti kao prije?
- Činjenica je da su se, kao reakcija na krizu, pojavili novi obrasci potrošnje, koji zadnjih desetak godina nisu postojali. Prije svega, raspolažemo s manje novca nego prije, financijski smo oprezniji. To se vidi i prema tome što su građani sve oprezniji u ugovaranju novih financijskih aranžmana, ali i prema smanjenoj osobnoj potrošnji. Drugo, javljaju se novi momenti u klasičnoj raspodjeli potrošačkih stilova koji su dominantni u Hrvatskoj. Prije svega, manje smo impulzivni i manje skloni eksperimentiranju u kupnji te tzv. identitetskoj potrošnji, onoj posredstvom koje želimo nešto reći o svojem osobnom ili socijalnom identitetu. Sve to govori o tome da je konzumeristički impuls danas nešto manji nego što je bio prije. Slično je i u Europi, gdje se također primjećuje nastanak nekih novih potrošačkih obrazaca ili novoga potrošačkog senzibiliteta, kao posljedica okolnosti koje smo spomenuli. Jedan od njih je tzv. kolaborativna, odnosno surađujuća potrošnja.
>>> Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Lidera