[gallery columns="5" ids="227445,227446,227447,227448,227449"]
Poduzeće Sherif export-import osnovao je Murat Pašić sa sinom Damirom prije 25 godina. Danas je tvrtka dio Sherif grupe, u kojoj su još Drvni centar Glina, BE-TO Glina i Drvna industrija Gorski kotar 1 u Malom Selu, a ima i desetogodišnju koncesiju u Luci Raša, koju je zajedno s Exportdrvom ugovorila s Lučkom upravom Rijeka.
Obiteljska je tvrtka u kojoj rade tri generacije Pašića, a ime je dobila po Muratovom ocu, na prijedlog sina Damira. Murat Pašić rođen je 1934. blizu Gackoga u susjednoj BiH, s 27 godina došao je u Teslić gdje se zaposlio kao tehničar u drvnoj industriji Borja i dogurao do generalnog direktora. Završio je Ekonomski fakultet u Brčkom, a onda je 1977. stigao poziv od generalnog direktora Exportdrva Monda Licula da mu bude savjetnik. Zastupnik jugoslavenske drvne industrije u Egiptu postao je 1979. U Zagreb se vratio 1986., a 1990. otišao je u mirovinu i osnovao tvrtku. On i sin imaju po 40 posto vlasništva tvrtke, a kćerka mu Dijana 20 posto. Prema podacima iz Liderovih ‘1000 najvećih‘, Sherif grupa najveća je drvoprerađivačka industrija u Hrvatskoj. Lani je ostvarila prihod od 386 milijuna kuna, od čega na izvoz (većinom u Egipat) otpada 244 milijuna kuna, a dobit je bila 26,7 milijuna kuna. Idealan je sugovornik za razgovor o drvnoj industriji.
• Kako ocjenjujete stanje u drvnoj industriji?
– U odnosu na bilo koju drugu, dobro je. Nažalost, u Vladi obezvređuju pilane u odnosu na tvrtke koje proizvode namještaj ili barem njihovi vlasnici kažu da ga proizvode. One od Hrvatskih šuma dobivaju i do deset posto rabata za trupce, prerade ih od dvadeset do trideset posto, a ostalo prodaju u građi i elementima.
• Podržavate li i prijedlog HDK da se javno objave podaci o odobrenim rabatima u proteklim godinama jer bi se tu vidjelo koliko su neke tvrtke izvezle finalnih proizvoda, a koliko trupaca?
– Svakako, ali ipak se priča o izvozu trupaca napuhava. Neki su miješali kruške i jabuke. Izvozi se ogrjevno drvo jer ne znamo kamo ćemo s njim, a u nomenklaturi ono ima istu oznaku kao i trupci. Mislim da se ipak nikad nije izvozilo manje trupaca. Doduše, tvrde neki da se izvozi u Kinu. To bi trebalo strogo kontrolirati na carini u Rijeci. To je bar jednostavno ustanoviti.
• Ima li naša drvna industrija šansu na kineskom tržištu?
– Može prodati hrast u više zemalja. Bukva se može prodati samo u Egipat i sve drugo je sitno. Od 819 tisuća kubika lani proizvedenih bukovih trupaca, 59,3 posto otišlo je u Egipat i da nije Egipta, HŠ ne bi znao kamo bi s bukovinom. Mogla bi se samo samljeti. Često kažem na sastancima da svake nedjelje treba platiti misu za Egipat da ostane ovakav kakav jeste.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.