Nedavno su se europski ministri financija nepovoljno izrazili o konverziji kredita iz franka u euro. Službeno stajalište Europske komisije očekuje se potkraj mjeseca. Ne bi trebalo imati iluzija da će biti drugačije.
Nekoliko hrvatskih banaka i privatnih osoba zatražilo je ocjenu ustavnosti izmjena u Zakonu o potrošačkom kreditiranju. Nije realno očekivati da će Ustavni sud donijeti odluku prije izbora. Ne žuri se čuvarima ustavnih vrijednosti zagrijavati predizbornu atmosferu.
Daljnja sudbina spomenutog Zakona može krenuti u dva pravca. Ako Ustavni sud poništi usvojene izmjene Zakona, krediti u francima ostaju u nepromijenjenom statusu. U tom slučaju iz državnih institucija upozoravaju da imaju plan 'B', spominjući porez na bankarsku aktivu. Za sada se opozicijska politička opcija ne izjašnjava što bi bila njezina reakcija na takav scenarij. Preopasno se, uoči izbora, eksplicitno izraziti o tako vrućoj temi, jer ne zna što će učiniti ako joj vlast padne u krilo.
Ni banke nisu nevine
Ako Ustavni sud ne prihvati prigovore na izmjene Zakona, što mi se čini malo vjerojatnim, nastaju brojne posljedice. Banke će, vjerojatno, nastaviti pravnu bitku na međunarodnim instancama. Budući da su takve pravne procedure duge, banke će morati početi primjenjivati Zakon. Ponajprije ih očekuje zahtjevan tehnički posao: preračunavanje svih kreditnih partija iz franka u euro, sklapanje novih ugovora s korisnicima kredita, mnogo nejasnoća u provođenju zakona i dosta pravnih sporova po raznim osnovama.
No to je manje važan dio problema. Važnije je da će banke morati osigurati dopunsku kunsku likvidnost, vjerojatno povisiti aktivne kamate, osigurati ravnotežu u deviznoj izloženosti i mijenjati poslovnu politiku. Imajući u vidu visoku kapitaliziranost (oko 22,3 posto), konverzija neće ozbiljnije ugroziti kapitalnu snagu bankarskog sektora, koja će se smanjiti na oko 19,7 posto, što je još uvijek iznad regulatornog zahtjeva.
U nastanku problema s kreditima u švicarcu banke nisu 'nevine' pa bi snosile i druge posljedice. Ponajprije bi im ozbiljno bila ugrožena profitabilnost, koja je i inače smanjena posljednjih godina. Procjenjuje se da će biti potrebno najmanje tri godine da banke kompenziraju gubitke na osnovi konverzije. Najvažnija posljedica za banke je reputacijskoga karaktera, što će im otežati inozemno zaduživanje. Doći i do zaokreta u politici kreditiranja na domaćem tržištu; banke će se više orijentirati prema privatnim klijentima uza, zasigurno, više troškove.
Ukupni učinak nepovoljan
U vladajućim političkim krugovima smatra se da bi konverzija kredita donijela pozitivne rezultate dužnicima u švicarcima. Sigurno bi im takva mjera olakšala život, posebice onima iz socijalno ugroženih kategorija. No ukupan bi učinak konverzije na društvenu ekonomiju bio izrazito nepovoljan. Sve se posljedice ne mogu materijalno izraziti, ali bi zasigurno veliki gubitnik bio državni proračun. Izostao bi prihod od poreza na dobit banaka u idućih nekoliko godina. Ugrozile bi se, premda ne dramatično, državne devizne rezerve, što može izazvati određen pritisak na devizni tečaj. Nadalje, poskupjelo bi financiranje države na domaćem, ali i na inozemnom tržištu zbog smanjenja povjerenja u domaći pravni sustav. Posebno treba podvući i nepovoljne efekte na inozemne investicije, jer se bez stabilnoga političkog i pravnog okvira gubi povjerenje potencijalnih investitora. Već sada ima snažnih indicija da inozemni ulagači postaju mnogo oprezniji. Znakovito je što je Reuters 21. rujna objavio da će inozemni investitori dvaput razmisliti prije nego putuju u Zagreb ('I will make foreign investors think twice about booking a trip to Zagreb'). Usvojene izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju već imaju negativne efekte na poslovnu klimu u zemlji. Naravno da će posljedice biti veće ako izmjene ostanu na snazi. Ovaj bi slučaj morao biti velika pouka da se zahvati u monetarni sustav ne smiju poduzimati voluntaristički. Posebno bi državne institucije morale ozbiljnije procjenjivati efekte na ukupan financijski sustav i biti suptilnije u komunikaciji. Smatram da se nikada ozbiljni zahvati u monetarni sustav, pa i u slučaju kad su opravdani i zakoniti, ne bi trebali poduzimati u predizborno vrijeme.
