Hrvatske tvrtke trpe posljedice neplaćanja ili plaćanja faktura nakon isteka valute izdanih klijentima.
Oko tri četvrtine njih već su imali negativna iskustva s lošim platnim navikama svojih klijenata, a to su ponajprije osjetili kroz probleme likvidnosti i gubitak dobiti. To su saznanja do kojih se došlo na temelju EOS-ovog istraživanja Navike plaćanja u Hrvatskoj‘ koje je u Hrvatskoj po prvi put provedeno 2013. godine.
U rezultatima istraživanja posebno je uočljiva nepouzdanost korporativnih klijenata: samo 53,7 posto pravnih osoba podmiruje svoje račune u valuti. U istočnoj Europi taj je prosjek 71,7 posto, a u zapadnoj 74,7 posto.
- Jedan od razloga neurednih navika plaćanja korporativnih klijenata je primjerice odobravanje iznadprosječno dugih rokova plaćanja - komentira Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix u Hrvatskoj. Hrvatski klijenti u B2B sektoru imaju u prosjeku deset odnosno pet dana dulji rok od zapadnoeuropskog i istočnoeuropskog prosjeka, koji iznosi 35 odnosno 40 dana.
- Kraći rokovi plaćanja povećavaju pritisak na kupce, a to pozitivno djeluje na platnu disciplinu - naglašava Cerinski. Ovo je vidljivo i na primjeru hrvatskih krajnjih korisnika gdje je rok plaćanja od 20 dana ispod prosjeka u Zapadnoj Europi, koji iznosi 22 dana. Istodobno je udio pravovremenih plaćanja od 81,1 posto u Hrvatskoj viši nego na Zapadu (79,6 %) i Istočnoj Europi (77 %).
Slična je slika i kod otpisa potraživanja: Naime, sa svojih 6,1 posto i tu je udio B2B kupaca veći od istočnoeuropskog prosjeka, koji iznosi 5,5 posto. Kao razloge za platnu nedisciplinu u sektoru B2B anketirane tvrtke navode osobito problem manjka likvidnosti i opću gospodarsku situaciju.
Barbara Cerinski objašnjava platne navike pravnih osoba: - Stopa neplaćanja u B2B sektoru je iznimno visoka, jer u usporedbi s ostalim europskim tvrtkama, hrvatske tvrtke rijetko surađuju s vanjskim pružateljima usluga za upravljanje potraživanjima -. U 2013. godini 44 posto anketiranih tvrtki iz B2B sektora za naplatu svojih potraživanja koristilo je usluge vanjskih stručnjaka. To je daleko ispod sveukupnog europskog prosjeka od 55,3 posto.
Također i hrvatske tvrtke s krajnjim korisnicima rjeđe se obraćaju vanjskim pružateljima usluga (36 %) u usporedbi s ostatkom ispitanih zemalja (46,8 %).
- Hrvatski poduzetnici još nisu shvatili u kojoj je mjeri suradnja sa stručnjacima za upravljanje potraživanjima važna za uspjeh i budućnost poslovanja - kaže Cerinski.