Članovi uprave trgovačkih društava obvezno su osigurani u sustavu mirovinskog osiguranja i sustavu osiguranja od rizika nezaposlenosti ako nisu osigurani prema drugoj osnovi te ako drugim propisom nije drukčije određeno. Ako je član uprave zaposlen u trgovačkom društvu u kojem obavlja funkciju člana uprave ili je zaposlen bilo gdje drugdje, tada se ne mora mirovinski osigurati kao član uprave.
Malo su drukčije odredbe o obveznom zdravstvenom osiguranju članova uprave trgovačkih društava. Zdravstveni propisi nalažu članu uprave obvezu osiguranja ako nije zaposlen kod druge pravne osobe, pa se otvara pitanje kakve su mu obveze ako je zaposlen u društvu u kojem je imenovan za člana uprave. Proizlazi da bi u slučaju kad se zaposli u društvu u kojem obavlja funkciju člana uprave, prema mirovinskim propisima bio osiguran kao osiguranik u radnom odnosu, a prema zdravstvenim propisima kao član uprave. Ista bi osoba u istom pravnom položaju u dva paralelna socijalna sustava bila osigurana prema različitim osnovama, za što nema razložnog opravdanja, pa je radi postizanja horizontalne usklađenosti propisa najavljena izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Kada sami plaćaju
Dakle, ako nigdje nije u radnom odnosu niti je osiguran kao obrtnik ili slobodno zanimanje, član uprave mora se prijaviti mjerodavnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i osigurati se prema osnovi statusa člana uprave. Ako se osigura kao član uprave, fizička osoba sama je dužna plaćati doprinose za to osiguranje. Prema Zakonu o doprinosima, doprinosi za člana uprave nisu obveza trgovačkog društva, već obveza same fizičke osobe.
Doprinosi se plaćaju na mjesečnu osnovicu koja se za svaku godinu određuje ovisno o prosječnoj plaći ostvarenoj u Hrvatskoj od siječnja do kolovoza prethodne godine, tako da za 2015. osnovica iznosi 7943 kn mjesečno. Zbrojena stopa svih doprinosa iznosi 37,2 posto, pa proizlazi mjesečna obveza za doprinose za 2015. u visini od 2954,80 kn, a plaća se po rješenju Porezne uprave.
Obustava mirovina ili...?
Prema propisima o trgovačkim društvima, umirovljenici mogu biti članovi uprave trgovačkih društava. Nema nikakve zapreke da korisnik mirovine vodi poslove trgovačkog društva. No obveza osiguranja odnosi se i na članove uprave koji su korisnici mirovine, a nakon što se osiguraju, obustavlja im se isplata mirovine. Prijetnja obustave isplate mirovine razlog je zbog kojega umirovljenici traže način kako će ostati angažirani u poslovima vođenja i zastupanja društva i istodobno primati mirovinu.
Taj je cilj moguće ostvariti na jedan od sljedeća dva načina: imenovanjem umirovljenika za prokurista društva ili zapošljavanjem umirovljenika koji je član uprave na nekoliko sati tjedno, najviše do polovine punoga radnog vremena.
U prvom slučaju skupština trgovačkog društva imenuje za člana uprave osobu koja je već osigurana prema nekoj osnovi. Kad je riječ o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim ili dva člana, u pravilu se za člana uprave imenuje netko iz obitelji članova društva tko je zaposlen, a uprava onda umirovljenika imenuje za prokurista toga društva. Prokura je najširi oblik trgovačke punomoći. Prokurist se upisuje u trgovački registar pri nadležnom sudskom tijelu, on ima ovlast zastupati trgovačko društvo prema trećim osobama i prema sudbenim i upravnim tijelima, može sklapati poslove za društvo, ali nema obvezu osigurati se prema toj osnovi. Status prokurista nije zapreka primanju mirovine.
Najbolje na honoraru
Prokurist može od trgovačkog društva primati naknadu koja se oporezuje kao drugi dohodak, stopom poreza na dohodak od 25 posto. No kako su primici od drugog dohotka koji se isplaćuju umirovljenicima oslobođeni doprinosa, taj je dohodak fiskalno manje opterećen od udjela u dobiti koji se oporezuje porezom na dobit prema stopi od 20 posto i porezom na dohodak prema stopi od 12 posto, pa je računica sasvim jasna. Povoljnije je isplaćivati drugi dohodak umirovljeniku nego udjele u dobiti.
Drugi model koji omogućava paralelno primanje mirovine i obavljanje funkcije člana uprave jest zapošljavanje umirovljenika bilo u društvu u kojem je član uprave ili kod druge pravne ili fizičke osobe. Ako se zaposli do polovine punoga radnog vremena, umirovljenik može biti član uprave trgovačkog društva, primati punu mirovinu i primati plaću za nepuno radno vrijeme. Ta je kombinacija dopuštena samo korisnicima starosnih mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema općim mirovinskim propisima. Oni mogu raditi u nepunom radnom vremenu, primati punu mirovinu i biti članovi uprave bez obveze osiguranja.