Prema Eurostatovu istraživanju, Hrvatska se uspjela naći u vrhu i prema broju korisnika čiji su uređaji zaraženi virusom (41 posto). Također se možemo ‘podičiti‘ time da smo jedina članica u kojoj udio korisnika koji su izgubili podatke nije pao od 2010.
Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostata, svaki četvrti korisnik interneta u Europskoj uniji naišao je na neki sigurnosni problem u prošloj godini. Najčešće je riječ o zlonamjernom softveru, poput virusa i trojanaca, zloporabi privatnih podataka, financijskoj prijevari ili pristupu djece neprikladnim sadržajima. Međutim, kako ističu u Eurostatu, brojke pokazuju da čak tri četvrtine korisnika nisu naišle na ozbiljnije ili ikakve probleme. Pritom, doduše, valja imati na umu da dio korisnika možda nije ni primijetio problem zbog neadekvatne zaštite uređaja ili nedovoljna poznavanja rada na računalu.
Žrtve nesigurnosti
Najočitija je žrtva percepcije nesigurnosti internetska kupnja, u koju se zato ne upušta 19 posto ispitanih, a kad je riječ o uporabi bankarskih usluga putem interneta, broj je skeptika za jedan posto manji. Na razini Europske unije Hrvatska drži solidno vodstvo s 42 posto korisnika koji su iskusili neki sigurnosni problem, uspoređeno s čeških samo deset posto na drugom kraju spektra. Detaljno razrađeno po članicama, Hrvatska se uspjela naći i u vrhu prema broju korisnika čiji su uređaji zaraženi virusom (41 posto). Slijede Mađarska (36 posto), Portugal (33 posto), Francuska (29 posto), Bugarska i Malta (oboje 28 posto), a najbolje u vezi s tim stoje Nizozemci (6 posto), Česi (8 posto) te Slovaci (9 posto).
Oprezni Hrvati
Hrvatska se može podičiti i time da je jedina članica u kojoj udio korisnika koji su izgubili podatke ili vrijeme zbog infekcije virusom nije pao u usporedbi s 2010. Štoviše, udio korisnika koji su se u petogodišnjem razdoblju ‘zarazili‘ porastao je u Hrvatskoj s 33 posto na trenutačnih 41 posto. S druge strane, Slovačka je zabilježila impresivan pad ‘zaraženih‘ u tom razdoblju, s 47 posto na devet. Hrvati su najoprezniji kad je riječ o internetskoj kupnji, njih 14 posto ne koristi se tom mogućnošću zbog straha od nesigurnosti, šest posto iz istog razloga izbjegava korištenje bankarskim uslugama, a samo četiri posto ne upotrebljava bežične veze izvan svog doma.