Vedran Mornar, Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska, potpisali su danas sporazum o strateškoj suradnji kojim će se dugogodišnje partnerstvo tvrtke IBM i Vlade RH dodatno osnažiti izvedbom projekata u kojima će se primijeniti niz najnovijih informatičkih tehnologija. Cilj je još bolje povezati javnu upravu i privatni sektor, akademske ustanove i startup tvrtke te tako stvoriti funkcionalan i inteligentan ekosustav koji će potaknuti gospodarski rast Hrvatske i njenu globalnu konkurentnost.
Sporazum je nastavak višedesetljetne prisutnosti tvrtke IBM u Hrvatskoj, a trebao bi potaknuti stvaranje inovacija koje će osnažiti ulogu Hrvatske u današnjem sve povezanijem svijetu. IBM će s hrvatskom Vladom surađivati na strateškim inicijativama utemeljenima na komunikacijskim tehnologijama i tehnologijama računalstva u oblaku, analitičkim tehnologijama, rješenjima vezanim za društvene mreže,mobilno poslovanje i sigurnost. Primjenom svih tih tehnologija hrvatska državna uprava, akademska zajednica i javni sektor moći će se bolje nositi s izazovima današnjeg poslovanja. Sljedeći korak suradnje hrvatske Vlade i IBM-a bit će razgovori o najnovijoj inicijativi tvrtke IBM - pokretanju misije IBM Corporate Service Corps u Hrvatskoj. Cilj je uključiti vodeće svjetske stručnjake tvrtke IBM na važnim projektima koji će imati izravan utjecaj na razvoj hrvatskog gospodarstva i društva. Povodom sklapanja sporazuma o strateškoj suradnji s državom razgovarali smo s Damirom Zecom, poslovnim direktorom tvrtke IBM Hrvatska.
Što konkretno podrazumijeva ovaj Sporazum o razumijevanju?
IBM surađuje s vladama, akademskim ustanovama i tvrtkama iz cijeloga svijeta. Na taj način sudjelujemo u rješavanju nekih od najsloženijih problema i izazova u svijetu. Vjerujemo da su napredne informatičke tehnologije ključ za povezivanje privatnog i javnog sektora, državne uprave, akademskih i znanstvenih ustanova i startup tvrtki u inteligentan i funkcionalan ekosustav koji će potaknuti održivi gospodarski razvoj zemlje i njenu globalnu konkurentnost. To nam je namjera i u ovom slučaju, da prenesemo iskustva i znanja koja svakodnevno skupljamo svojom prisutnošću u cijelom svijetu. Plan je ostvariti kvalitetnu suradnju u području istraživanja i razvoja, akademske inicijative i razvoja start-up poduzetništva. Program akademske inicijative omogućava akademskoj zajednici besplatno korištenje softvera za razvoj i stvaranje dodatne vrijednosti unutar fakulteta jer će studenti imati pristup najboljim i najnovijim IBM-ovim tehnološkim softverskim rješenjima. Studenti će dobiti i mogućnost korištenja platforme za razvoj Blue Mix, preko koje već za vrijeme fakulteta mogu krenuti u razvoj apliakcija. Kroz program istraživanja i razvoja Great Mind osiguravamo 3 do 6 mjeseci nazočnosti najboljih studenata i istraživača u našim laboratorijima u istraživakim centrima Haifa i Zurich gdje će imati mogućnost rada i stjecanje novih znanja da bi ih potom vratili u zemlju. Sporazumom se u ovom dijelu predviđa i mogućnost pristupa Watson servisima, trenutačno najzanimljivijem analitičkom rješenju za kojim vlada najveća potražnja na tržištu. Treći program, koji će možda biti najvidljiviji odnosi se na start up tvrtke i dio je našeg programa Global Enterpreunership. Riječ je o konkrentom sudjelovanju u otvaranju, razvoju i komercijalizaciji start up tvrtki kroz omogućavanje korištenja IBM-ovih tehnoloških servisa, u vrijednosti do 120 tisuća dolara za pristup cloud alatima i do 150 tisuća dolara za pristup alatima za analizu podataka pa sve do podrške kroz ABC akcelerator. Jedan je cilj start up pretvoriti u održive tvrtke, a drugi je cilj kroz akceletator prepoznati zvijezde i od njih napraviti velike i poznate tvrtke. Danas se stvaraju novi ekosustavi i uspješne zemlje to uvelike zahvaljuju i činjenici da su bile sposobne napraviti takve ekosustave koji dobro funkcioniraju. Mi na ovaj način spajamo istraživački rad, akademsku zajednicu i ono što će izaći kao proizvod iz tih start up tvrtki, a prvenstveno je riječ o aplikacijama. Cilj je stvoriti okruženje da mladi ljudi mogu stvarati novu vrijednost u Hrvatskoj. To nije posao koji se može napraviti preko noći, ali mi vjerujemo da će potpisivanje ovog sporazume pokrenuti sve te aktivnosti.
Zašto nije ranije došlo do ovakvih inicijativa?
Ovaj sporazum rezultat je dugogodišnjeg rada IBM-a u Hrvatskoj. IBM je u Hrvatskoj kao tvrtka službeno prisutan zadnjih 20 godina, ove godine slavimo tu obljetnicu, a još od 1935. prisutni smo s proizvodima i uslugama. Činjenica jest da se trendovi mijenjaju i da se doprinosi razvoju u smislu stvaranja ekosustava koji osiguravaju održivi razvoj.
Budući da sporazum nije komercijalne prirode koji je interes IBM-a u tome?
Da, nije riječ o komercijalim aktivnostima, mi ništa ne prodajemo niti država išta kupuje. Ovo je jedan dobar plan koji kaže da je IBM spreman svojim aktivnostima, znanjem i konkretnim brojkama podržati razvoj Hrvatske. Razvija se ekosustav koji kvalitetno funkcionira i stvara dodanu vrijednost. Ako nema razvoja, nema ni napretka. Naša su očekivanja da će se na ovaj način ostvariti vidljiv ekonomski utjecaj što će dati i opravdanje ovakvoj suradnji.
Kakva su iskustva i efekti ovakvih sporazuma iz drugih država?
Iskustva su pozitivna. Uvijek su su dvije strane koje sudjeluju u projektima ovakve vrste. Efekt u početku možda neće biti vidljiv brojčano, ali će biti vidljiv u ekosustavu. Kad on počne funkcionirati, onda stvari idu naprijed, a kada se jednom zavrte, onda ih nitko ne može zaustaviti.
Kako digitalna transformacija utječe na život i poslovanje? Koliko se svijet promijenio u zadnje vrijeme?
U prošlosti smo imali nekoliko revolucija, prvo parni stroj, pa električnu energiju itd. U 21. stoljeću su to podaci. Za ilustraciju, svaki dan se ostvari između 2,5 i 3 milijarde kontakata na društvenim mrežama, svake godine se generira ista količina podataka kao svih godina prije, do kraja ove godine na mrežu će biti povezan 1,5 bilijun uređaja, svjedočimo eksploziji mobilnih uređaja, 70 posto mladih korisnika traži da sve bude mobilno...Uvelike se promijenio način razmišljanja i svijest korisnika. U Hrvatskoj se također događaju promjene, ulaskom u EU povećana je transparentnost, razvijaju se vrlo napredni projekti. Očekujem da će Hrvatska u narednom periodu od 5 godina puno napredovati po pitanju IT-a. Sama činjenica da je IT prepoznat kao jedna od strateških grana pokazuje da su i država i poslovni sektor postali svjesni da bez IT-a nema razvoja konkurentnosti. IBM se također tansformirao da može pratiti nove trendove poput računarstva u oblaku, analitike, mobilnosti i društvenih mreža te nuditi kvalitetna rješenja. IBM je kompanija koja počiva na istraživanju i razvoju i svake godine se u to ulaže 6-7 milijardi dolara, ove godine samo 1,5 milijardi dolara u Watson. Vjerujemo da su napredne IT tehnologije ključ koji povezuje biznis, državu i akademsku zajednicu u pametan ekosustav koji omogućuje ekonomski rast.
Ima li promjena u strukturi potražnje na hrvatskom tržištu?
Dosad su najveći projekti bili infrastrukturni, a sada postoji i velik broj projekata koji donose dodanu vrijednost u sustav. Stupanj zrelosti korisnika je na višoj razini. Hrvatska ne zaostaje po pitanju clouda, analitike podataka, mobilnih rješenja i sigurnosti. Isti zahtjevi koji postoje u zemljama EU postoje i u Hrvatskoj, pitanje je samo kapaciteta koliko se može i kojom brzinom napraviti. Hrvatska je u nekim stvarima i predvodnik, posebno u enterprise segmentu. Sada projekti prvenstveno idu u smjeru analize podataka. Ogromna količina podataka se generira svakodnevno, a izazov je u tome što je 80 posto tih podatka i dalje nestrukturirano. Svi su postali svjesni da je to novi reusrs i tko s njim dobro upravlja stječe konkurentsku prednost.
Što za biznis znači to da su podaci postali novi prirodni resurs?
Podatak nije dovoljno imati, treba ga pretvoriti u korisnu informaciju. Kompanije se nalaze pred izazovom da moraju kvalitetno upravljati podacima i stvoriti od njih dodatnu vrijednost. Npr. je li nekome koristan podatak koliko u proizvodnji košta zaustavljanje pogona na pet minuta? Takvih primjera ima bezbroj. Više ne uspoređujemo samo strukturirane podatke nego govorimo o tome dostavljaju li poštari poštu efikasnije ako je tlak ispod tisuću paskala ili iznad, tj. uspoređujemo nestrukturirane i strukturirane podatke.
Kada je riječ o ulaganjima tvrtki poput IBM-a predmet želja su uvijek investicije u istraživake centre i sl. Ima li šanse da se to ikada dogodiu Hrvatskoj i koje su prepreke?
IBM sve ove godine aktivno radi u Hrvatskoj, ulažemo dodanu vrijednost i dodatno usavršavamo naše zaposlenike. I ovim Sporazumom želimo postići da što više ljudi stekne specifična znanja koja su preduvjet za investicije. Ono što bih svakako ovdje spomenuo je aktivnost s kojom ćemo krenuti u siječnju iduće godine, a to je projekt Corporate Service Corps. Vodeći stručnjaci iz IBM-a doći će u Hrvatsku i radit će s neprofitnim organizacijama kako bi im pomogli u poboljšavanju njihova rada, a samim time će utjecati na pozitivne trendove društva u cjelini.