Vlada treba kresati proračun umjesto da uvodi nove poreze

Najava uvođenja poreza na imovinu pa odnedavno samo poreza na nekretnine izaziva svakakva reagiranja. Dok Ministar Linić napada kritičare poreza kao bogataše, teško je vjerovati da će bogatiji građani izvući deblji kraj.

Bit će pogođeni oni koji porez neće moći izbjeći prebacivanjem imovine na razne načine. Najveći udar na dohodak doživjet će upravo srednja klasa, koju premijer Milanović nastoji zaštititi, ponajviše jer se u Hrvatskoj relativno bogatstvo najviše ogleda u nekretninama, a ne u tekućem dohotku.
Ljudi koji su gradili nekretnine nisu ih gradili jer su bili bogati, nego upravo suprotno. Nekretnine su bile najsigurniji oblik investicije i za domaće radnike i za one koji su radili u inozemstvu i nakon povratka u Hrvatsku ulagali u njih umjesto da im novac stoji u tada nesigurnim bankama. Posljedica je toga da je danas najviše neto vlasnika nekretnina među umirovljenicima i starijim ljudima. Mlađi je naraštaj kupovao stanove na kredit, a vikendice su poneki uglavnom dobili u nasljedstvo.

Nesređeni sustav vlasništva Pripremanje poreza najava je udara na starije i oblik njihove štednje, ali i na one koji su se našli u povoljnom položaju da imaju dodatnu nekretninu koja im služi kao zaliha kako bi je, ako zatreba, jednoga dana mogli prodati. Porez na nekretnine kažnjava one koji su radili i stvorili ili pak obiteljski naslijedili nekakav kapital. Slično je s idejom da se oporezuje štednja kako bi se tobože potaknule investicije. To je, čini se, shvatila i Vlada, bio bi to potpun promašaj
Ljude se jednostavno destimulira da ulažu u nekretnine, što će pogoršati ionako nelikvidno tržište nekretnina. Ako u Vladi smatraju da treba napasti one koji su imovinu stekli nelegalno, neka se bave borbom protiv kriminala na državnoj, lokalnoj i međudržavnoj razini. No oporezivanje imovine nije način borbe protiv kriminala ni protiv tajkuna, koji će porez vješto izbjeći, nego je to isključivo udar na srednju klasu i starije stanovništvo.

Sustav vlasništva u Hrvatskoj još je nesređen, osobito zemljišne knjige. Govori se o različitim kriterijima vrednovanja nekretnine, poput lokacije, broja četvornih metara ili starosti. I dok je lako utvrditi kvadraturu ili lokaciju, što također zahtijeva dug terenski rad, gotovo se ne može utvrditi starost ili vlasništvo nad nekretninom u trenutačnom sustavu zemljišnih knjiga. Taj problem ne može se riješiti u idućih šest mjeseci. Još se ne zna kako će se određivati tržišna vrijednost nekretnine.

Udar na konkurentnost Mediji barataju iznimno visokom stopom od dva posto, stopama od 0,4 i 0,2 posto, govore o dvama čitanjima u Saboru te spominju datum 1. travnja iduće godine te stizanje poreznih rješenja već od jeseni 2013. Hoće li porez zapravo udvostručiti opterećenje građana u odnosu na teret sadašnje komunalne naknade? Teza da će porez na nekretnine postati izvor financiranja za komunalne doprinose otvara pitanje svih nekretnina za koje su prije plaćene skupe građevinske dozvole. Također je pitanje koliko će taj porez moći zamijeniti izvore financiranja lokalne samouprave ako se lokalnoj samoupravi želi uskratiti novac iz središnjeg proračuna.

Građani koji imaju imovinu već plaćaju porez na dohodak i PDV, čime dovodimo u pitanje poželjnost porezne pravednosti. Može se očekivati da će porez na imovinu umanjiti vrijednost postojećih nekretnina, a one su velik dio imetka prosječne hrvatske obitelji. Smanjenje prosječnog imetka smanjuje potrošnju i jača recesiju. Napokon, nakon ulaska u EU ukida se nulta stopa PDV-a, što će biti dodatan udar na raspoloživi dohodak građana jer će, među ostalim, poskupjeti mlijeko, kruh, lijekovi, knjige…
Vlada ne bi trebala dodatno porezno opterećivati stanovništvo, nego treba racionalizirati troškove. Porezi su ionako previsoki, dodatno destimuliraju potrošnju, a javna je potrošnja neučinkovita i zato rastrošna. Veći porezni teret negativno utječe na produktivnost radnika, a manji gospodarski rast i izbjegavanje poreza koje će slijediti dodatno će pogoršati položaj Hrvatske na ljestvici međunarodne konkurentnosti.
Umjesto promašenih kratkoročnih rješenja poput većega poreznog opterećenja svaka hrvatska vlada trebala bi se usmjeriti na poboljšavanje naše međunarodne konkurentnosti. Osobito na područjima važnima za privlačenje stranih investitora, poput učinkovitosti pravne države i veličine poreznog opterećenja.

dr. sc. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa