Dionice Zagrebačke burze d.d. napokon će u idućih godinu dana biti izlistane. Trebalo je proći samo 24 godine od osnutka i kupnje druge burze da se ostvari dugogodišnja želja pojedinih aktera domaće financijske industrije.
U pozivu na Glavnu skupštinu ZSE stoji prijedlog odluke da se sve sadašnje dionice ZSE, a ima ih 40.408 komada te sve nove dionice koje će se tek izdati dokapitalizacijom, a riječ je o najviše njih 6.000 komada, uvrstiti na Uređeno tržište. Na koju točno kotaciju Uređenog tržišta, budući da se ono sastoji od Vodećeg, Službenog i Redovitog, nije poznato.
Na Redovitom tržištu nalazi se najviše izlistanih dionica domaćih kompanija, njih 133, dok su na Službenom tržištu izlistane 24 kompanije (Croatia osiguranje ima redovne i povlaštene dionice). Vodeće tržište (tzv. Prime market) još uvijek je prazno. Na kojoj će kotaciji biti dionice Zagrebačke burze, to ćemo tek vidjeti. Ali, ono što je najvažnije, napokon će se znati kolika je tržišna cijena jedne dionice Zagrebačke burze, a i Burza će morati ispunjavati sve one obveze koje kompanije moraju poštovati – objava svih relevantnih informacija i poslovnih izvještaja. Dakle, burza će biti transparentnija.
Ono što je zanimljivo jest kako će Burza izdati najviše 6.000 komada novih dionica i to za cijenu od 2.500 kuna. Dakle, broj dionica ZSE povećat će se za nešto manje od 15 posto. Koliko je cijena jedne dionice od 2.500 kuna realna, to neka procjenjuju drugi. Naime, nekada davno, dionice burze su se prodavale za 4.000 – 5.000 kuna. Čak i više. No, sve te transakcije odvijale su se kupoprodajnim ugovorima onih koji prodaju i kupuju.
Početkom 2009. godine, kada je tržište kapitala potonulo na najniže razine zbog udara krize iz SAD-a i Europe, postojala je inicijativa da se proda Zagrebačka burza. Tada su bila dva kupca u igri – Beč i Varšava. Tadašnji čelnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodol navijao je da Varšavska burza kupi Zagrebačku jer je „u slučaju da Bečka burza postane novi vlasnik, Zagrebačka burza mogla izgubiti na važnosti jer bi dio trgovine i izlistanja mogla preuzeti Bečka burza te da su Austrijanci ionako previše zastupljeni u Hrvatskoj preko banaka“. Mediji su tada nagađali da je Marjan Palić, suvlasnik Auctora (koji je nažalost tragično poginuo prošle godine u prometnoj nesreći), imajući podršku polovice dioničara burze, pregovarao s Bečkom burzom. Nagađalo se da bi se ZSE mogla prodati između 40 i 60 milijuna eura. Podsjetimo, godinu prije toga Bečka burza kupila je Ljubljansku za 47 milijuna eura. Dakle, ako bi se uzelo u obzir iznos od 40 milijuna eura koliko je navodno minimalno vrijedila ZSE, dionica je slijedom toga stajala oko 990 eura, odnosno 7.400 kuna. Realno ili ne, to su znali samo vlasnici dionica burze.
No, na kraju se ništa nije dogodilo, prodaje nije bilo, a dioničari burze podijelili su se u dvije frakcije. Jedna je pobijedila i smijenila tadašnju Upravu burze. Od tada se na ZSE nije događalo ništa spektakularno, burza se restrukturirala i preživljavala do sada. Bečka burza koja je za 47 milijuna eura kupila Ljubljansku, tu je istu burzu prodala Zagrebačkoj, koju je prije šest godina htjela kupiti. Cijena nije poznata javnosti, no sigurno nije riječ o velikim iznosima. Špekulira se o cijeni od milijun i pol eura.
Sada su na potezu vlasnici burze. Dokapitalizacija će se odvijati u dva kruga. U prvome, pravo kupnje imaju samo postojeći dioničari, i to u omjeru sadašnjeg udjela u ZSE. Primjerice, Investco koji ima najviše dionica (njih 4018, što čini 9,894 posto) može kupiti najviše 596 novih dionica. Dakle, to bi društvo te dionice platilo 1,49 milijuna kuna. Koji će sve dioničari kupiti nove dionice, teško je procijeniti. Dio njih nema interesa za tržište kapitala, dio njih nema novca, a dio možda bude sudjelovao li ne u maksimalnom iznosu.
Ako ostane dionica iz prvog kruga, ide se u drugi. U tom slučaju ide poziv postojećim dioničarima te kvalificiranim investitorima.
- Skreće se pozornost postojećim dioničarima koji namjeravaju steći ili povećati udjel u ZSE, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili glasačkim pravima dosegne kvalificirani udjel (10 posto vlasništva i više, op.a.) dužni su Hanfi prethodno podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za to stjecanje ili povećanje udjela, stoji u pozivu na Glavnu skupštinu koja će se održati 31. kolovoza.