Tržište roba je na dobrom putu da zabilježi svoju prvu godinu pozitivnih prinosa još od 2010., no s obzirom da Bloombergov indeks roba još uvijek pokazuje porast od manje od deset posto, do kraja prosinca to se stanje može lako promijeniti. Za te dobre rezultate najzaslužniji su plemeniti metali s plusom od 26 posto, dok se energetski sektor još uvijek stabilizira nakon dvogodišnje rasprodaje. Osim plemenitih metala, indeks roba se zapravo oporavio zbog smanjenja ponude, bilo da je riječ o rezanju proizvodnje za sirovu naftu i industrijske metale ili nenamjernim poremećajima s vremenskim neprilikama za takozvani ‘soft commodity‘ sektor, poručuju iz Saxo banke u analizi očekivanja za četvrti kvartal.
- Zadnji kvartal trebao je donijeti snažan oporavak cijene sirove nafte, odnosno tako je to izgledalo na početku godine. Očekivali smo naime da će dugotrajna niska cijena u konačnici potaknuti snažan rast potražnje, istovremeno smanjujući skupu proizvodnju taman onoliko koliko je potrebno da se tržište uravnoteži. Međutim, cijene su se ustalile u rasponu između 45 i 50 dolara po barelu i do kraja godine i dalje će se pokušavati maknuti s te svojevrsne mrtve točke – ističe Ole Hansen, rukovoditelj za analizu robnih tržišta u Saxo banci i nastavlja da su povećana OPEC-ova opskrba i ruska proizvodnja, koja je dosegnula nove rekordne razine, još jednom odgodile proces rebalansa. Stabilizaciju proizvodnje nafte dodatno sprječava i otpor proizvođača s visokim troškovima u SAD-u jer su u proteklom kvartalu i dalje povećavali broj bušotina.
U četvrti kvartal ulazimo s dogovorom na konferenciji u Alžiru da će Opec smanjiti proizvodnju za do 700 tisuća barela dnevno, s ciljem da uspostave gornje granice proizvodnje kako bi se tržište napokon počelo stabilizirati. No, u zraku su ostali ključni detalji, pa Hansen ističe da je nejasno tko će to rezati proizvodnju, ako su Nigerija, Libija i Iran isključeni iz dogovora te tko će pratiti ‘barel za barel‘ rezanje, s obzirom na očekivani rast proizvodnje iz Nigerije i Libije. Ujedno, analitičari su skeptični hoće li Opec uistinu biti u stanju ispuniti svoje obećanje jer svježi primjeri iz prošlosti pokazuju da je stvarna proizvodnja vrlo često premašivala dogovorene limite. I na koncu, pitanje je kada će to rezanje započeti – ako to bude nakon planiranog sastanka Opeca na kraju studenog, globalno tržište osjetit će promjene tek kad ozbiljno uđemo u 2017. godinu. Ispada da je odluku bilo lako donijeti, no pregovaranje tek počinje, smatra Hansen i naglašava da eventualni ulazak Rusije u tu kombinatoriku može donijeti povratak cijene na razinu iz srpnja ove godine, ali ni u tom slučaju neće biti znatno viša.
Izbori u SAD-u, Fedovo podizanje kamatne stope, smjer dolara, globalno tržište obveznica, zabrinutost oko eksperimenta središnjih banaka s negativnim stopama… sve su to teme u fokusu ulagača u zlato, s obzirom na mogući utjecaj na njihovo trgovanje.
- Zlato je većinu trećeg kvartala bilo u cjenovnom rasponu koji se definirao nakon izglasavanja Brexita, ali glavni razlog ukupnog oporavka zlata i srebra je stalni pad prinosa na globalnom tržištu obveznica jer se smanjio, ili čak potpuno uklonio, trošak rizika držanja zlata u odnosu na niske ili negativne prinose od sigurnih državnih obveznica – kaže Hansen i ističe da opsesija tržišta sa smjerom kratkoročne kamatne stope u SAD-u, dolar i općeniti trendovi na robnim tržištu, također utječu na pozitivno kretanje cijene zlata.
Sve u svemu, dugoročne prognoze za cijenu zlata su pozitivne, iako posljednjih nekoliko mjeseci situacija na tržištu pokazuje da je žutom metalu potreban duži period konsolidacije. S obzirom da bi dolar mogao uskoro početi jačati, zlato bi moglo porasti ako je denominirano u drugim valutama, poput primjerice eura, novozelandskog dolara i japanskog jena, zaključuju u danskoj investicijskoj banci.