U samo tri tjedna u 2016. izbrisani su svi ostvareni dobici na burzama tijekom protekle dvije godine. Smatra tako Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Banke i iako mnogi prstom upiru u Kinu kao glavnu izliku, izvorište problema po njemu je stalno povećanje cijene novca ponajprije zbog Fedove planirane politike za podizanje kamatnih stopa tijekom ove godine.
Usporavanje u Kini nikako nije vijest i, iako ga smatra bitnim faktorom, za Jakobsena su nafta i cijena novca dodatni važni pokazatelji koje ulagači i analitičari nikako ne smiju zaboraviti. A sva tri su vezana na tečaj američkog dolara pri čemu snažan dolar najviše šteti rezultatima globalne ekonomije jer smo svi ovisni o ‘primitivnoj ekonomiji‘ koja se zasniva na upravo toj valuti.
- Italija je na rubu nove bankarske krize, nova vlada Portugala gotovo da će poništiti ostvarene pluseve tijekom proteklih pet godina, a Velika Britanija je pod pritiskom izlaska iz EU. Tu su još i izbjeglice kao glavni politički problem te činjenica da svatko s imalo mudrosti jasno vidi da izbori u SAD-u idu od lošeg u gore kao i da Bliskom Istoku prijeti implozija zbog niskih cijena nafte – nabraja Jakobsen i ističe da postoje tri glavna pokretača tržišta i to su podizanje stopa u SAD-u s utjecajem na cijenu novca, zatim cijena nafte, odnosno energije te gospodarstvo Kine i poticaj koji stvara na potražnju pri čemu vrijednost dolara definira međuodnos tih faktora.
Fed je glavna središnja banka u svijetu i diktira ukupni smjer globalnih kamatnih stopa. Porast stopa koji je Fed napravio krajem prošle godine dogodio se nakon velikog povećanja troškova financiranja za korporativni i privatni sektor, no sada su stope središnjih banaka i tržišta ujednačene, s projekcijom rasta. Cijena novca uvijek je najvažniji početni faktor svakoj ekonomiji i trenutno tržište procjenjuje Fedovo povećanje od 1,7 u 2016. (42,5 bazičnih poena) dok Fed obećava tri do četiri povećanja (75 – 100 bazičnih poena).
Nafta, kao dodatni Jakobsenov faktor, je glavni pokretač cijene goriva za motorna vozila i električnu energiju, pa je ulazni trošak energije ključna odrednica za realne plaće i potrošnju. - Na povećanje cijene novca utječe i smanjenje takozvanog slush novca jer Bliski istok i svi proizvođači roba više nemaju viškove na tekućem računu i stoga manje ulažu na tržište fiksnih prinosa u SAD-u i Europi. Studije su već potvrdile da imamo neto smanjenje prinosa od oko 100 bazičnih poena kada na tržištu imamo slobodan protok ‘slush novca‘ – kaže Jakobsen i dodaje da nafta i cijena energenata isto tako potiču rast. Europa će primjerice u 2016. osjetiti puni utjecaj niskih cijena i kao neto uvoznik, privatnom i poslovnom sektoru ostat će više prihoda na raspolaganju što će Europskoj središnjoj banci (ECB) otežati tiskanje novca tijekom ove godine.
ECB ionako uvijek kasni za stvarnim svijetom, smatra glavni ekonomist danske investicijske banke i objašnjava da, osim što će pauzirati do ljeta, kašnjenje znači i da će ECB krenuti agresivno no pri tome će ignorirati fundamentalni neto pozitivan učinak od energije i ukupnog ozdravljenja privatnog i poslovnog sektora.
Isto tako, pad BDP-a Kine nikome ne smije biti iznenađenje što ne znači da Kina nema problema i da je usporavanje neminovno. No, bit će to ‘sporo spuštanje‘, predviđa Jakobsen jer smatra da u Kini ima dovoljno privatne ušteđevine da igra potraje još dovoljno dugo te da su tu i prednosti takozvanog Novog puta svile, internacionalizacije kineske valute i AIIB banke. Kinesko gospodarstvo strukturalno usporava no kineski turisti potrošit će 275 milijardi dolara izvan države i upravo je to novi kineski izvoz, a nakon toga uslijedit će i novac.
- Devalvacija u Kini više je proba slobodnog protoka kapitala i podrška ekonomiji kroz povećanje likvidnosti da bi se financiralo zaduživanje. To da se Kina napokon ponovno kreće naprijed s više slobodnog protoka kapitala i omogućavajući kredite financijski gladnim tržištima u razvoju, mogu protumačiti samo kao točku na koju treba biti usmjeren – kaže Jakobsen, iako i dalje ne razumije ankete među ulagačima koje pokazuju da im je Kina glavni fokus za 2016., a tek onda odluke Feda i drugi važni tržišni faktori.
Tržište kao da se u određenom trenutku može usmjeriti samo na jedan rizik, a od kada je započela 2016. svi su usmjereni na Kinu. Jedina stvarna briga treba ipak biti nepodudaranje između Fed-ovog viđenja ciklusa dizanja kamatnih stopa u 2016. i kako to predviđa tržište, a rasplet te situacije glavni je smjer u makro ekonomiji. Slabi pokazatelji neće zaustaviti Fed još ovaj mjesec, ali kako podaci budu pristizali očekujem da će se Fed povući na početnih dva do tri poteza dizanja stopa, zatim na jedan do dva te na koncu jedan ili nijedan iako smo u ovom trenutku u bezizlaznoj situaciji u kojoj se teško vidi tko će pobijediti, zaključuje Jakobsen.