Tržište kapitala
StoryEditor

‘Niti jedno hrvatsko društvo za financijske usluge nije zatražilo dopuštenje za izlazak na tržište EU‘

18. Listopad 2013.
Piše:
lider.media

Od hrvatskog ulaska u Europsku uniju do danas čak je 51 strano investicijsko društvo, kod svojeg regulatora zatražilo dozvolu za ulazak na naše tržište.

Rekao je to na otvaranju drugog dana zajedničke konferencije Zagrebačke burze te mirovinskih i investicijskih fondova, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Petar Matek.

Od 51 društva koje želi raditi u Hrvatskoj, čak 41 dolazi iz Velike Britanije, dok preostalih deset dolazi iz Rumunjske, Bugarske, Slovenije i Luksemburga. Naizgled obećavajuća statistika vrlo lako zavarava objašnjava Matek:

-Riječ je o društvima koja uglavno nude financijske usluge putem interneta i koje su oduvijek bile na rubu regulative. Njihova namjera za obavljanje poslova uopće ne znači da će oni u Hrvatsku uložiti svježi kapital ili razvijati prodajnu mrežu. Gospodarska situacija u zemlji ne ide u prilog nadanjima da će takve kompanije uskoro ulagati ovdje- kaže Matek.

S druge strane, što je po Mateku još znakovitiji pokazatelj krize, niti jedno hrvatsko društvo za upravljanje imovinom ili financijske usluge nije zatražilo dopuštenje za izlazak na tržište Europske unije. Za očekivati je ipak, da domaći financijaši krenu prema inozemstvu, ali tek nakon što se završno ‘popegla‘ zakonska regulativa.

Naime, početak Matekova mandata poklopio se sa početkom prilagodbe zakonodavstva, pa je morao raditi na izmjenama Zakona o tržištu kapitala, Zakona o investicijskim fondovima, Zakona o mirovinskim fondovima i Zakona o alternativnim fondovima te Zakona o preuzimanju trgovačkih društava, koji je izmjenjen ovo ljeto, prilično nezamjećen od strane šire javnosti.

Izmjenama Zakona o tržištu kapitala po prvi je puta omogućeno da usluge financijskog savjetovanja osim banaka, pružaju i investicijska društva. U tijeku je javna rasprava o modelu i načima pružanje te usluge, koja kako kaže Matek ne smije biti svaštarenje nego koordinirani napor izgradnji osobnog portfelja svakog građanina.

- Kriza je smanjila potencijal cijelog našeg tržišta, neka društva jedva preživljavaju. Kriza danas, sa zakašnjenjem, ulazi i u bankarski sustav što je odgodilo ulaganja u brokerske poslove i razvoj investicijske industrije. Nadam se da je taj trend pri kraju te da će se i u krizi pronaći dovoljno prilika za rast- zaključio je Matek.

25. studeni 2024 19:07