Američka središnja banka Federalne rezerve (FED) povisila je jučer kamatne stope za četvrtinu postotnog boda na raspon između 0,25 posto i 0,50 posto. Osim toga, objavljeno je i da se očekuje da bi kamata do kraja 2016. godine trebala iznositi 1,375 posto. Odluka o podizanju kamatnih stopa, nakon niza godina izuzetno labave monetarne politike, obrazložena je dobrim stanjem na tržištu rada u SAD-u te očekivanjima da će inflacija rasti do ciljane razine od 2 posto.
Što to znači za Hrvatsku i hoće li potez FED-a utjecati na naše krhke javne financije, upitali smo ekonomske stručnjake Damira Novotnya i Dragu Jakovčevića.
Novotny je svoja razmišljanja sažeo u kratku poruku da je ‘medeni mjesec niskih kamatnih stopa‘ završio i da našu Vladu čeka povratak u realnost.
- Fed-ovo dizanje kamata nije toliko drastično i vjerojatno neće tako brzo doći do naših tržišta. No, ono što bi dugoročno mogao biti problem jest to što bi rast primarnih kamatnih stopa mogao proizvesti negativan psihološki efekt na naše kreditore jer se hrvatska Vlada dosta financira u Americi i te dugove treba refinancirati. Kada je opticaju bilo puno novca, tada su kreditori bez problema izdvajali dio novca za naše obveznice, ali sada je pitanje hoće li htjeti refinancirati te obveznice koje dospijevaju 2017. godine, oko 25 milijardi kuna, što je relativno velik iznos. U tom slučaju bi se ova mjera FED-a mogla indirektno odraziti i na naše javne financije jer bi investitori mogli tražiti novu procjenu boniteta i nove rejtinge, a onda će biti u dilemi da li plasirati novac u SAD-u po višim kamatnim stopama ili riskirati kod nas. Da skratim, to će imati negativne učinke na javne financije u Hrvatskoj u nekom srednjem roku – istaknuo je Novotny, dodavši kako bi se Vlada mogla okrenuti, kako je i najavljivala, domaćem financijskom tržištu te da bi ono moglo pojačati ekspoziciju prema javnom sektoru za još 5 do 6 milijardi kuna, ali više od toga ne. To pak znači da će trebati pronaći 20-ak milijardi kuna na međunarodnom tržištu, što bi mogao biti problem, posebno kad se uzme u obzir da je zaduživanje kod domaćih banaka za Vladu dosta nepovoljnije nego u inozemstvu.
- Na kraju dana imat ćemo niz promjena i Vlada će morati plaćati više kamatne stope – zaključio je Novotny.
Jakovčević nešto optimističnije gleda na cijelu situaciju i poručuje kako još nemamo razloga za brigu, iako bi trend rasta kamata mogao postati problematičan ako se nastavi.
- Za nas ova promjena ne znači ništa jer je riječ o minimalnom dizanju kamata. Ako bi sada naša Vlada išla po nova zaduženja na američkom tržištu ona bi bila nešto skuplja, ali s obzirom na još uvijek veliko obilje novca mislim da to zasad neće stvarati probleme. No, ako se trend rasta kamata nastavi, to bi svakako moglo biti zabrinjavajuće – upozorava Jakovčević.