Dvije trećine hrvatskog tržišta osiguranja police su neživotnog osiguranja kao su što su autoosiguranje, osiguranje imovine od poplave, požara i elementarnih nepogoda, zdravstveno osiguranje, kasko, osiguranje kredita, jamstva i tako dalje.
U Europi stanje na tržište nije takvo, nego upravo suprotno. Šezdeset posto porfelja prosječne osiguravajuće kuće čini segment životnog osiguranja. Primjerice, na kraju 2013. zaračunana bruto premija segmenta životnih osiguranja u Europi bila je 667 milijardi eura i te je godine rasla za solidnih 3,1 posto. Najveća su tržišta u tom segmentu Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija, na koja zajedno otpada sedamdeset posto europskoga tržišta životnih osiguranja.
Približavanje Europi Segment neživotnih osiguranja u Europi ostvario je 2013. zaračunanu premiju od 450 milijardi eura. Čak i u razdoblju veće gospodarske nesigurnosti brojke pokazuju kako ljudi još kupuju police osiguranja da bi zaštitili ono što im je važno, kao što su zdravlje, imovina i automobili. Zbog toga su premije u tom dijelu osiguranja stabilne, a najvažniji su dio police osiguranja automobila, koje čine trideset posto ukupne premije neživotnih osiguranja. Premija te vrste osiguranja porasla je u 2013. čak ua oko dva posto. U Hrvatskoj je slika potpuno drugačija, police autoosiguranja najviše padaju. Naravno, ne njihov broj, nego ukupno zaračunana premija. Najveći je razlog lanjski početak liberalizacije tržišta autoodgovornosti koja je premiju stropoštala za više od pola milijarde kuna. Za razliku od europskoga osiguravajućeg tržišta police autoosiguranja u Hrvatskoj čine 41 posto ukupne premije segmenta neživotnog osiguranja. S obzirom na to da cijene polica drastično padaju, što se itekako vidi i u ukupnoj premiji, može se očekivati da će vrlo brzo police autoosiguranja činiti trideset posto premije, kao i u Europi. To je očit trend i osiguravatelji će se vrlo brzo morati prilagoditi tom smjeru. Svih ovih godina autoosiguranje je bilo najjače i najpopularnije osiguranje u Hrvatskoj, ponajprije zato što je zakonom propisano da svaki automobil mora biti osiguran; riječ je o malo manje od dva milijuna motornih vozila u Hrvatskoj.
Domaći smjer Stoga se postavlja pitanje kakav će biti prosječan portfelj osiguravajuće kuće u Hrvatskoj za deset godina. Nemoguće je prognozirati, no sigurno neće biti ovakav kao danas. Segment životnog osiguranja trebao bi dominirati u odnosu na neživotna i domaće osigravajuće kuće sve će se više okretati prema tome. Taj zaokret već je počeo. Promatra li se koje su osiguravajuće kuće imale najveći rast bruto premije i u kojem dijelu osiguranja, potpuno je jasno da će se domaći osiguravatelji ‘prešaltati‘. Najveći skok premije u prva tri mjeseca ove godine zabilježilo je Croatia osiguranje, i to u segmentu životnog osiguranja. Premija je toj kući skočila za 116 milijuna kuna u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Drugi najbolji starter bilo je Croatia zdravstveno osiguranje, kojem je premija skočila za 24,1 milijun kuna, što je 67 posto više nego u isto vrijeme lani. Dakle, ako se usporede portfelji osiguravajućih kuća u Europi i kako su startale hrvatske kuće u 2015., svakomu je jasno u kojem smjeru idu domaći osiguravatelji. U prilog im svakako idu dvije stvari – porez na kamate na štednju uveden početkom godine i nesređeno javno zdravstvo.U Hrvatskoj zdravstveno osiguranje čini samo 4,7 posto ukupne premije neživotnih osiguranja, a u Europi na tu vrstu osiguranja otpada za hrvatske okvire impresivnih i nedostižnih 25 posto premije neživotnih osiguranja. Nekoliko je razloga zašto je to tako, od kojih su najvažnija dva – sve starije stanovništvo i sve veći troškovi liječenja. Takva vrsta osiguranja najraširenija je u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj (takva vrsta osiguranja rasla je između 0,8 i 3,6 posto), a iznimne skokove ostvaruju srednjoeuropska i istočnoeuropska tržišta kao što su Mađarska (31 posto), Rumunjska (20,2 posto) i Poljska (15,2 posto). Posljedica je to snažna razvoja privatnog zdravstva koje funkcionira usporedno s javnim zdravstvom. Segment zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj lani je porastao za 11,5 posto. No u tom dijelu Hrvatska je na poraznim razinama. Promatra li se polica zdravstvenog osiguranja po stanovniku, pri dnu smo. Premija je desetak eura po stanovniku, a u Nizozemskoj je čak tisuću eura. Važno je istaknuti i prodajne kanale. Naime, u Europi osiguravatelji police osiguranja najviše prodaju putem banaka. To je njihov najvažniji prodajni kanal kojim se, primjerice, u Protugalu, Italiji i Turskoj proda više od sedamdeset posto polica životnog osiguranja, u Francuskoj više od šezdeset posto, a u Austriji, Belgiji i na Malti 40-ak posto. Police neživotnog osiguranja najviše se preko putem zastupnika za osiguranje, nakon kojih idu brokeri u osiguranju te banke. U Italiji, primjerice, više od osamdeset posto neživotnog osiguranja proda se preko agenata, odnosno zastupnika, u Njemačkoj više od šezdeset posto, a u Portugalu više od pedeset posto.
Rekordna izravna prodaja U Hrvatskoj je prodajna slika potpuno drugačija. Naime, 40-ak posto polica životnog osiguranja proda se izravno, vlastitim kanalima osiguravajućih kuća, oko 33 posto preko agenata, odnosno zastupnika, 20-ak posto putem banaka, a ostatak pripada brokerima i drugim prodajnim kanalima. U susjednoj nam Sloveniji čak osamdeset posto polica životnog osiguranja prodaju agenti, no kupnja police osiguranja na bankovnom šalteru najvažniji je način prodaje koji se primjenjuje još od osamdesetih godina. Tada su osiguravatelji imali vrlo nizak proboj na tržište, a bankovna je mreža bila vrlo dobro razvijena. Također, osiguranicima je taj način prodaje vrlo zanimljiv jer na jednome mjestu mogu obaviti nekoliko stvari (‘one-stop-shop‘). Kad je riječ o prodaji polica iz segmenta neživotnog osiguranja, hrvatski osiguravatelji imaju najveći udio u Europi prema izravnoj prodaji. Naime, sedamdeset posto tih polica izravno prodaju domaći osiguravatelji, a slične postotke imaju osiguravatelji u Nizozemskoj i Finskoj. Dakle, ako se analiziraju europski i hrvatski osiguravatelji, očita je razlika u načinu poslovanja. Hrvatski osiguravatelji godinama su se temeljili na prodaji neživotnih osiguranja, ponajprije na prodaji polica autoosiguranja i osiguranja imovine jer je to bila sigurna premija s obzirom na to da je zakonom obvezno osigurati automobil i stan.
Neupitni prioriteti Financijska je kriza snažno udarila, što se osjetilo i na premiji hrvatskih osiguravatelja, pogotovo onih koji su se više usredotočili na životno osiguranje. Budući da je lani počela snažna borba cijenama u segmentu autoosiguranja, neki su se odlučili više usredotočiti na životno i zdravstveno osiguranje. U ovim nesigurnim vremenima građanima je iznimno važno uštedjeti za crne dane, ali i osigurati se za budućnost u slučaju, ne daj Bože, smrti. Sve su svjesniji da se moraju sami pobrinuti za svoju budućnost i da moraju mnogo štedjeti kako bi im starost bila što bezbrižnija. – Zdravstvena je pismenost naših ljudi sve izraženija i svima nam postaje prioritet biti zdrav i radno sposoban, stoga privatno osiguranje, po uzoru na zemlje EU, postaje nezaobilazno na tržištu osiguranja. Već će u bližoj budućnosti to osiguranje imati i veći udjel zastupljenosti među našim osiguranjima, kao što i dolikuje u zemljama EU – ističu u Sunce osiguranju.Stoga, kakva bi mogla biti budućnost? Vjerojatno ćemo u bliskoj budućnosti doći na bankovni šalter, kupiti policu životnog ili zdravstvenog osiguranja, nešto uložiti u investicijske fondove, platiti ratu kredita i račune. A vjerojatno ćemo to sve vrlo brzo moći napraviti i internetskim bankarstvom: s nekoliko ‘klikova‘ platiti račune, kredit za stan ili stanarinu, malo novca staviti u depozit, malo u investicijski fond, a dio u policu životnog i zdravstvenog osiguranja. Vrlo jednostavno i brzo. Iako u Hrvatskoj vlada sveopća apatija i razočaranje u gospodarstvo i politiku, bolja vremena sigurno će doći. Koliko se god čini da je taj način financijske kontrole i raspoređivanja puka mašta, doći će vrijeme u kojem ćemo to moći. Samo treba biti optimističan i nadati se. Jer nada umire posljednja...