Ulagači na tržištu kapitala ponovno su se u analizama usmjerili na skori sastanak američke središnje banke Fed jer su pojedini članovi FOMC-a u nekoliko svojih posljednjih komentara ukazali na mogućnost novog dizanja kamatne stope, pri čemu se vjerojatnost takvog scenarija popela na oko 70 posto.
Dolar je tako porastao na najvišu razinu u posljednjih sedam tjedana, u usporedbi s košaricom valuta dok je prinos na dvogodišnje državne obveznice SAD-a porastao na najgornju točku od 2009. godine.
Prošli je tjedan donio i porast vrijednosti dionica na burzama, naročito nakon govora DonaldaTrumpa pred Kongresom. Njegovi infrastrukturni planovi, nagovještaji kompromisa o imigrantskoj politici te sve bolji podaci proizvođačkog sektora pomogli su dobrim rezultatima dionica. No, poljoprivredni je sektor bio u ‘crnom‘, naročito soja i pšenica, dok su industrijski metali ostali na ‘ravnom‘, ali s bakrom koji se teško borio s poremećajima u isporuci zbog problema u Čileu i Indoneziji – sažetak je dijela prošlotjednog trgovanja prema mišljenju Olea Hansena, rukovoditelja sektora za robna tržišta u Saxo banci.
Dodaje da je prirodni plin ostvario manje dobitke, a očekuju se manje zalihe od onih u isto doba prošle godine.
Bloombergov indeks ukupno je bio niži već treći tjedan zaredom, no unatoč minusima, hedge fondovi i dalje idu s ‘bull‘ pristupom i očekivanjima za rast cijena na tržištu ročnica. Ukupno su tako dosegli rekordne neto duge pozicije kada se uzmu 24 glavne robe, s 2,4 milijuna lotova.
Cijena sirove nafte na kraju je veljače bila više-manje na istom mjestu kao i na početku mjeseca, s najmanjim rasponom trgovanja još od početka 2004. godine. Naftno udruženje OPEC za sada uspješno napreduje sa svojim planovima o smanjenju proizvodnje, zahvaljujući ponajprije Saudijskoj Arabiji. S druge strane, ključni proizvođači kao što su Irak, UAE i, najglasnija članica, Venezuela poprilično su spori u prilagodi proizvodnje dogovorenim razinama, poručuju iz sjedišta u Kopenhagenu.
>>>OPEC: Cijena nafte porast će na 70 dolara do 2020.
- Sve to doprinosi određenoj nervozi oko opstojnosti dogovora, posebno ako se uzme u obzir da su države nečlanice tog naftnog kartela, ponajprije Rusija, poprilično distancirane od potpunog usuglašavanja i primjene dogovora. Cijena je stoga imala najveći tjedni gubitak, u protekla dva mjeseca – ističe Hansen.
Završetak tjedna ispod 52 dolara za barel za WTI tip nafte i 55 dolara za barel za Brent naftu povećava rizik dodatne likvidacije dugih pozicija u započetom tjednu, zaključuju iz danske investicijske banke.