Kako se približava mogućnost Fedove promjene kamatne stope, ulagači na tržištu obveznica pomno prate razvoj događaja s normalizacijom financijskih poteza u SAD-u i rasta eurozone koji pokreće otkup državnih obveznica Europske središnje banke (ECB).
Rast prinosa na državne obveznice diljem svijeta u drugom je kvartalu bio jedna od glavnih tema financijskih analitičara, ali ponovno se postavlja pitanje što bi sada moglo krenuti krivo, smatra Simon Fasdal, rukovoditelj trgovanja za tržište fiksnih prinosa u Saxo Banci.
- Gospodarstvo SAD-u sve je bolje, a i indeks ekonomske klime u EU također je u porastu. Osim Grčke, na vidiku nema ni jednog kritičnog događaja koji bi mogao uzdrmati tržište, a sa svetim trojstvom za Europu koje čine niska cijena nafte, slab euro i ECB-ov otkup obveznica, gospodarstvo bi trebalo uzletjeti, s očekivanjima da inflacija i prinosi porastu. Iako se sve čini logično i jasno, ipak ima i drugih faktora koje treba uzeti u obzir, naročito u Europi – smatra Fasdal i napominje da, čak i kada se Grčka u potpunosti isključi iz analiza, za Europu je bitno da države članice EU krenu sa strukturalnim reformama, ako žele preživjeti rastuću globalizaciju.
- U suprotnom, nastupit će naglo otrežnjenje nakon početnih uspjeha i oduševljenja, navodi Fasdal u predviđanjima Saxo Banke za treći kvartal ‘Essential Trades‘.
Najveći je rizik, smatra Fasdal, da prinosi na obveznice ojačaju prebrzo jer će to negativno utjecati na financijska tržišta koja su ovisna o poticanju, kako god se okrene. Naime, iskustva iz SAD-a i Japana pokazala su da je program QE-a utrka na duge staze jer je nužna kombinacija retorike, poticanja i uvođenja novih programa otkupa da bi se postiglo slabljenje valute i jačanje financijskih tržišta, naročito za dionice.
- Neodlučni ECB bi mogao izgubiti sve što je postignuto programom otkupa državnih obveznica. S obzirom da imamo kombinaciju QE programa, slabog eura i niskih cijena nafte, čini se da je sve u redu, no europsko gospodarstvo ipak nije toliko samoodrživo, pa bi svi efekti ECB-ovih poteza lako mogli nestati što bi dovelo do još jednog zastoja u eurozoni – komentira Simon Fasdal i zaključuje da će ECB zasigurno nastaviti s QE programom jednako kao što su to napravili u SAD-u i Japanu, korištenjem tržišta obveznica kao katalizatora za slabljenje eura i usmjeravanjem investicija prema dionicama i drugim rizičnijim imovinama.
U tom kontekstu, europske državne obveznice postat će manje važne same po sebi jer će rasti povjerenje da QE program uistinu djeluje, a time će i prinosi na obveznice polagano početi rasti i to na zdravim osnovama, kako se ekonomija u cjelini počne oporavljati od desetljetne hibernacije.
S obzirom na važnost i globalni utjecaj, pa tako i na tržište obveznicama, gospodarstvo SAD-a je pod velikom prismotrom, a Fedova odluka o podizanju kamatne stope događaj koji se najviše očekuje i o kojem se najviše raspravlja. U tom kontekstu posebno je važno da bi snažni dolar mogao utjecati da se Fed odluči na jednokratni potez dok su istovremeno proizvodnja nafte iz škriljevca i drugi izvori energije umanjili rizik od moguće inflacije zbog uvoza roba, zaključuje glavni analitičar Saxo Banke za tržište fiksnim prinosima.