Ministarstvo financija u idućih tjedan dana provodi javno savjetovanje o prijedlogu izmjena Zakona o računovodstvu, kojima bi se uz ostalo ukinula obveza licenciranja računovođa, za koju je bilo predviđeno da stupi na snagu s početkom idućeg godine.
Ministarstvo do 23. studenoga provodi javno savjetovanje o predloženim izmjenama Zakona o računovodstvu, a planira ih Saboru predložiti po hitnom postupku, upravo zbog činjenice što je odredba o lincenicranju računovođa iz važećeg zakona trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine.
>>>Računovođe pokrenuli peticiju protiv licenciranja
Tako se potvrđuju najave i ministra financija Zdravka Marića i nekih računovodstvenih stručnjaka da će odredba o licenciranju biti ukinute.
Naime, ministar Marić je na konferenciji "Dan hrvatskih financijskih institucija" potkraj listopada najavio da će odredba o licenciranju računovođa biti ukinuta, a nešto ranije, sredinom listopada, najavile su to neke stručne udruge i portali.
Tako je RRIF 16. listopada na svom webu u tekstu predsjednika Udruge Hrvatski računovođa Vlade Brkanića objavio da je na sastanku održanom 12. listopada, a što ga je sazvalo Ministarstvo financija, priopćeno kako je Ministarstvo odlučilo da se briše sporna odredba Zakona o računovodstvu o licenciranju računovođa koji uslužno pružaju obavljanje računovodstvenih poslova drugim pravnim i fizičkim osobama.
Obveza licenciranja računovođa bila je uvedena Zakonom o računovodstvu donesenim 2015. godine, i to člankom koji je regulirao da "ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona".
Prvotno je bilo planirano da primjena te odredbe krene s početkom 2018. godine, no izmjenama Zakona iz 2016. godine rok za stupanje na snagu te odredbe produžen je na 1. siječanj 2019. godine.
Već je samo uvođenje odredbe o licenciranju računovođa izazvalo negodovanje računovodstvene struke i poslovnih udruga, koji su tražili ukidanje te odredbe, a Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) je početkom kolovoza prošle godine pokrenula i peticiju protiv licenciranja. Svi su oni upozoravali kako je to dodatno administriranje, da nosi dodatno materijalno i vremensko opterećenje te bi rezultiralo povećanjem cijena. Prema procjenama koje je ranije iznijela Hrvatska udruga poslodavaca, obveza licenciranja tvrtke bi stajala oko 400 milijuna kuna.
>>>Računovođe: Povećanje osnovice mikropoduzetnicima znači masovno zatvaranje tvrtki i blokade
Stoga je Ministarstvo bilo osnovalo radnu skupinu s ciljem analize tržišta računovodstvenih usluga, usporedbe s ostalim državama članicama EU-a te prijedloga rješenja. "Većina sudionika izrazila je stav da ne smatra opravdanim i korisnim licenciranje pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju funkciju i poslove računovodstva propisano navedenim člankom 7. Zakona", podsjeća se i u obrazloženju zakonskih izmjena koje su u javnoj raspravi.
Dodaje se i da je Ministarstvo gospodarstva ukazalo na relevantne činjenice u vezi tzv. licenciranja računovođa u kontekstu nastavka regulatorne reforme tržišta profesionalnih i poslovnih usluga.
Ministarstvo financija u obrazloženju izmjena podsjeća i da je prema OECD-ovoj Product Market Regulation (PMR) metodologiji Hrvatska (mjereno 2013. godine) najrestriktivnije regulirano gospodarstvo unutar EU-a, a licenciranje bi dodatno povećalo razinu restriktivnosti.
Također podsjeća i da je Europska komisija u protekle tri godine (2016., 2017. i 2018.) u izvješćima za Hrvatsku upozoravala na prereguliranost tržišta usluga, ističući i "problem zakonskog licenciranja računovođa kao primjer u prilog prekomjernoj regulaciji tržišta (mjereno prema OECD PMR).
Poduzetnici će isprave moći čuvati u elektroničkom formatu
Uz to, izmjenama Zakona o računovodstvu omogućuje se poduzetnicima da isprave koje čuvaju u pisanom obliku mogu pretvoriti u elektronički format, radi njihova čuvanja i arhiviranja.
Nakon pretvaranja računa u elektronički zapis bitno je osigurati njihovu vjerodostojnost te da budu uredni i satstavljeni na način da osigurava pravodoban nadzor.
Time bi se omogućilo poduzetnicima pretvaranje papirnatih knjigovodstvenih isprava u elektroničke isprave, uz pridržavanje odredbi Zakona koje propisuju vjerodostojnost tih isprava, objašnjavaju iz Ministarstva financija, uz napomenu da se time administrativno rasterećuju poduzetnici.
Izmjenama se Zakon o računovodstvu usklađuje i s nekim drugim zakonima, primjerice Zakonom o reviziji i Zakonom o upravljanju državnom imovinom.
Tako se i Zakonom o računovodstvu propisuju da se subjektima od javnog interesa smatraju poduzetnici koji samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom poslovne godine ispune jedan od dva uvjeta - zapošljavaju prosječno više od 5.000 radnika tijekom godine ili imaju aktivu veću od pet milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine.
>>>Osnovano Udruženje računovođa HGK
Također se odredbe tog Zakona usklađuju sa Zakonom o upravljanju državne imovine, koji više ne navodi podjelu trgovačkih društava i pravnih osoba na one od strateškog i one od posebnog interesa za RH i u skladu s tim odgovarajućih Vladinih odluka, koje je i sama Vlada početkom kolovoza zamijenila novom Odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Predloženim se izmjenama Zakona o računovodstvu dodatno uređuje i ovlast Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u pogledu nadzora financijskih obveze sastavljanja financijskih informacija i sl.