Karlovac je tradicionalni industrijski grad u kojem je udio industrije u ukupnom prihodu gospodarstva oko 60 posto, po čemu je i Karlovačka županija specifična i dva do tri puta prednjači u tom ekonomskom pokazatelju u odnosu na ostatak Hrvatske, kazao je predsjednik Županijske gospodarske komore Karlovca Zlatko Kuzman na početku današnje dodjele Plakete Zlatna kuna kao nagrade za najbolje poslovne rezultate u kategoriji malih, srednjih i velikih poduzeća. Tako je u kategoriji malih poduzeća u oštroj konkurenciji Zlatku kunu dobila tvrtka „Drvona“, koja je nastala prije dvije godine razdruživanjem tvrtke „Drvo-trgovina“, iz koje je suvlasnica Ivanka Obradović sa svojom kćeri Anitom Obradović Grijak otišla svojim putem u segmentu trgovine raznim vrstama drvnih profila, te proširila djelatnost na proizvodnju prefabriciranih drvenih elemenata, ograda i izrade i montaže namještaja po narudžbi.
>>>Zlatne kune osvojili Maistra, Pet minuta, Bruketa&Žinić&Grey; Šafranu nagrada za životno djelo
U konkurenciji srednjih poduzeća Zlatnu kunu osvojila je tvrtka „Infinum“ suosnivača Mateja Špolera i Tomislava Cara. Ta brzorastuća tvrtka već je postala međunarodni brend u sferi mobilnih i web aplikacija, a nakon dvostrukog osvajanja Zlatne kune među malim poduzećima, sad su s ukupno160 zaposlenih, u čemu je i dio vanjkih suradnika-studenata, pobijedili i u višoj konkurenciji srednjih poduzeća. Poduzeću je već tijesan prostor na dva i pol kata u Strojarskoj ulici u Zagrebu, ali istovremeno radnu atmosferu osvježava im i 12 pasa koje njihovi zaposlenici sa sobom dovode u radni prostor, pa umjesto fikusa i slika, imaju aktivnu radnu atmosferu.
U konkurenciji velikih poduzeća, a u odsustvu HS-Produkta, kojem sljedeće godine istječe trogodišnja „diskvalifikacija“ nakon trećeg osvajanja Zlatne kune, pobjednik je „Heineken Hrvatska“, a u stopu ih slijede General Electric i PPK-mesna industrija Karlovac.
>>>Zlatna kuna: Prvoplasirana mala tvrtka lani ostvarila 1.458.341 kuna izvoza po zaposlenome
Uz stalnorastuće pozitivne poslovne podatke u posljednje tri godine, naglasio je Kuzman, u Karlovačkoj županiji se od 2013. do kraja 2017. godine smanjio broj stanovnika za oko 7.500, od kojih je njih oko 3.200 otišlo u inozemstvo “trbuhom za kruhom“, u posljednje tri godine zaposlenost povećana za oko 2.000 radnih mjesta. No, kako je kazao potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher, ovogodišnju turističku sezonu na jedvite su jade nekako izgurali svi poslodavci, ali problem s nedostatkom kvalificirane radne snage mogao bi jako pogoditi tri važne grane- turizam prvenstveno, a onda građevinarstvo i trgovinu. Zbog toga, unatoč dobrim turističkim rezultatima, kazao je Zaher, rast BDP-a mora se ipak bazirati na rastu udjela industrije, tehnološko i znanstvenog razvoja koji mogu omogućiti proizvode s većim udjelom dodane vrijednosti.
Prognoze stručnjaka kažu da će nakon ovogodišnjeg rasta BDP-a Hrvatske za oko 2,8 posto, uslijediti lagano usporavanje tog rasta, ne bude li nekih većih poremećaja, na oko 2,6 posto tijekom 2019. godine, a Zlatko Kuzman kazao je da se bez minimalne stope rasta BDP-a od 3 posto ne mogu servisirati sve planirane proračunske obveze.
>>>Dodijeljene Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama s područja Zagreba i Zagrebačke županije
Komentirajući sitaciju s hrvatskom brodogradnjom, Kuzman je kazao da je karlovačkim poduzećima koja su raspadom Jugoturbine i dalje ostala tradicionalno vezana za brodogradnju, i te kako stalo do pozitivnog raspleta priče o opstanku brodogradnje. Ipak, mnoga su se od tih preostalih poduzeća već prije nekoliko godina morala, u nedostatku narudžbi za brogodradnju, preorijentirati na druge proivodne programe u strojogradnji. Uz problem nemogućnosti naplati jest dugoročna perspektiva u crnom scenariju zatvaranja škverova, a prije nekoliko godina izgledna i obećavajuća perspektiva vezana za ruski, kao i nuklearni program zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, zamrla je s rusko-ukrajinskom krizom.