Aktualno
StoryEditor

U kolovozu ukupni krediti smanjeni na 253,8 milijardi kuna

13. Listopad 2017.

Ukupni krediti u Hrvatskoj iznosili su krajem kolovoza 253,8 milijardi kuna, što je 3,3 posto ili 8,5 milijardi kuna manje nego u istom lanjskom mjesecu, čime je nastavljen trend smanjenja nominalnog stanja kredita na godišnjoj razini koji traje neprekidno od kolovoza 2015.

Međutim, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na te podatke Hrvatske narodne banke (HNB), nominalno smanjenje posljedica je prodaja nenaplativih plasmana, a u manjoj mjeri i jačanja kune prema euru, čime se umanjuje kunska protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro.

>>>Štromar: Očekuje se 2100 zahtjeva za stambene kredite

Iz Privredne banke Zagreb (PBZ), pak, za godišnje smanjenje ukupnih kredita kažu da je najvećim dijelom posljedica ubrzanog razduživanja središnje države i fondova socijalne sigurnosti, zahvaljujući poboljšanim fiskalnim trendovima.

Promatrano prema valutnoj strukturi, ukupni su kunski krediti u kolovozu na godišnjoj razini porasli za 5,4 milijardi kuna ili 6 posto. S druge strane, valutni krediti, odnosno devizni i kunski vezani uz valutnu klauzulu, smanjeni su za 13,9 milijardi kuna ili 8 posto.

Tako je nominalna vrijednost ukupnih kunskih kredita krajem kolovoza iznosila 94,3 milijarde kuna, dok je vrijednost valutnih kredita iznosila 159,4 milijarde kuna.

Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima krajem kolovoza iznosio je 62,8 posto, a na godišnjoj razini to predstavlja smanjenje za 3,3 postotna boda, uz proporcionalan rast udjela kunskih kredita.

Porast udjela kunskih kredita, podsjećaju iz RBA, trend je koji je prisutan od sredine 2012. a posljedica je jačanja svijesti korisnika kredita o izloženosti valutnim rizicima, koji su do jačeg izražaja došli nakon događanja vezanih uz švicarski franak.

>>>HNB: Krajem lipnja Hrvati imali 117,3 milijardi kuna kredita

Promatra li se prema sektorima, najveći dio kreditnih potraživanja - 46,1 posto, odnosi se na kućanstva i ta su potraživanja iznosila 117 milijardi kuna. U odnosu na lanjski kolovoz ukupni krediti kućanstvima niži su za 225 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto.

U strukturi kredita kućanstvima prevladavaju stambeni te gotovinski nenamjenski krediti s udjelima od 43,8, odnosno 35,9 posto.

Pritom iz RBA ističu kako gotovinski nenamjenski krediti za sad i dalje ostaju jedina kategorija kredita kućanstvima koja kontinuirano bilježi rast nominalne vrijednosti na godišnjoj razini, no kažu i da se može očekivati skori porast nominalne vrijednosti stambenih kredita uslijed provođenja mjere o subvencioniranju stambenih kredita za koju je ove godine namijenjeno 17,5 milijuna kuna, a za 2018. se predviđa dvostruko veći iznos subvencija, 35 milijuna kuna.

Malo više od trećine ukupnih kredita čine potraživanja prema poduzećima, koja su krajem kolovoza iznosila 85,4 milijardi kuna i bila su 138 milijuna kuna ili 0,2 posto manja u odnosu na kolovoz lani.

>>>Integracija OTP i Splitske banke: Do kraja tjedna zaposlenici upoznaju novu Upravu

Na godišnjoj razini pad ovih kredita traje još od svibnja 2012, s time da je u srpnju i kolovozu ove godine došlo je do značajnog usporavanja stopa pada, napominju analitičari RBA.

Iz PBZ-a, pak, ističu da podjela korporativnih kredita prema namjeni pokazuje da se investicijski i ostali krediti nastavljaju oporavljati i bilježe međugodišnje stope rasta od 0,1 i 0,3 posto, dok su samo krediti za obrtna sredstva pali, za 0,6 posto.

Naposljetku, u međugodišnjoj su usporedbi u kolovozu ove godine smanjeni i kreditni plasmani središnjoj državi. Na kraju kolovoza oni su iznosili 44,5 milijardi kuna te su na godišnjoj razini niži za 12,7 posto.

25. travanj 2024 03:34