Da danas odlučuje ispočetka, Mate Rimac vjerojatno ne bi razvijao biznis u Hrvatskoj. Prošlog je tjedna na ‘Bug Future Showu‘ izjavio da je ostanak u Hrvatskoj njegova velika pogreška i ustvrdio da mu je život ‘puno teži jer to radimo u Hrvatskoj‘. Ta izjava dodatno je podijelila ionako oko Rimca podijeljenu javnost: jedni ga obožavaju bez trunke sumnje; drugima je antipatičan i sumnjaju u svaki njegov korak. ‘Dossier‘ Rimac koji objavljujemo u ovom broju Lidera pokušaj je da se nađu kriteriji prema kojima će javnost, voljela Matu Rimca ili ne voljela, ubuduće, uz manje navijanja, a više objektivnosti, ocjenjivati svaku vijest koja stigne iz Rimac Grupe. Sve o Rimcu saznao je Goran Litvan.
Kad je predstavnik stanara jedne zgrade u Zagrebu otišao u Gradsko poglavarstvo da bi riješio neki problem, referent se uhvatio za glavu doznavši u kojem je kvartu zgrada. Rekao je predstavniku stanara: ‘Da mi počnemo provoditi propise, srušili bismo pola zgrada u vašem kvartu!‘ Bit je to problema s bespravnom gradnjom u Hrvatskoj: propisane kazne čak nisu ni beznačajne, no očito ih se kršitelji propisa ne boje, pa je možda vrijeme da ozbiljno porazgovaramo o klasificiranju bespravne gradnje kao kaznenog djela. Edis Felić piše o bespravnoj gradnji za koju ne postoje zakonske prepreke da je se proglasi kaznenim djelom.
Iako je na poziciji HUP-ova glavnoga ekonomista tek nešto više od dva mjeseca, Hrvoja Stojića zateklo je prilično analitičarskoga posla, od uvođenja ‘solidarnoga‘ poreza preko ulaska u eurozonu do masovnoga kažnjavanja poduzetnika zbog podizanja cijena. Godinama nakon prošle financijske krize među novinarima je kotirao kao hrvatski dr. Doom, pa iako su i sada njegove prognoze među ‘oštrijima‘ u odnosu na većinu analitičarskih kolega, procjene i poruke odaslane javnosti (i vlasti, kada bi bila spremna slušati) vrlo su promišljene, ekonomski dobro odvagane i, ne manje važno, provedive. S Hrvojem Stojićem je razgovarala Gordana Gelenčer.
Dečke kojima je to životni put viđamo po kolodvorima, u autobusima... Vidimo da su umorni, da im odjeća nije prikladna za zimske uvjete, pogled im bježi kao da ne žele da ih pitate tko su, odakle dolaze i kamo idu, a nerijetko izgledaju kao da danima nisu jeli. To je bila i Aymanova priča, ali više nije. Niti je gladan niti skriva pogled, a nema ni zašto jer je Ayman u Hrvatskoj uspješan poduzetnik. Kako je Ayman pješačio od Egipta do Europe i kako je u Hrvatskoj postao poduzetnik saznala je Ksenija Puškarić.
Uz novi broj stiže i poseban prilog ‘Graditeljstvo i nekretnine‘.