Nakon tri neizvjesne godine, s naglaskom na turboturbulentnu prošlu, prvo ovogodišnje polugodište hrvatskim je izvoznicima ipak donijelo malu dozu smirenja. Dobavni su se lanci manje-više stabilizirali, cijene energije pale su, inflacija se lagano primiruje… No opuštanja nema i tako skoro neće ga ni biti. Sada je u prvi plan iskočio problem recesije u Njemačkoj, a i šire u eurozoni. Neki članovi Liderova Kluba izvoznika ubrzano otvaraju nova izvozna tržišta, pri čemu najčešće spominju Švedsku, kako bi smanjili svoju visoku izloženost njemačkom tržištu jer ondje postoji prijetnja da će se recesija produljiti i na cijelu iduću godinu. To se osobito odnosi na kompanije čiji su proizvodi neposredno vezani uz građevinsku industriju. No ima i suprotnih primjera. Končaru je, recimo, u ovoj godini upravo Njemačka pojedinačno najveće izvozno tržište, i to zbog provedbe Europskoga zelenog plana, koji potiče veliku potražnju za transformatorima. O izvozničkim mukama u temi tjedna piše Manuela Tašler.
Posluša li hrvatska vlada preporuke Europske komisije o ukidanju energetskih potpora, u sljedećoj bi godini subvencije za struju i plin trebale biti stvar prošlosti. Samo najranjivija kućanstva i poduzeća trebala bi dobivati potpore u 2024. godini, a ostale korisnike trebalo bi poticati da štede energiju. Hoće li se te preporuke i materijalizirati u toj izbornoj godini i hoće li subvencije uopće biti potrebne budući da su se cijene energije prilično primirile, nitko ne želi prognozirati, što je sasvim razumljivo uzmu li se u obzir brojni nenadani događaji koji su obilježili zadnje tri godine. Unatoč preporukama Europske komisije svim zemljama o smanjivanju subvencija za građanstvo i poduzeća dio zemalja, osobito one industrijski razvijenije, razmišlja o njihovu produljenju da tvrtke ne bi prebacile svoju proizvodnju u zemlje s povoljnijim inputima. Takav pristup od Vlade traže i hrvatski poduzetnici. Što će biti sa subvencijama i treba li ubuduće pomagati samo poduzetnicima piše Antonija Knežević.
Goran Krizmanić menadžer je s 25-godišnjom kilometražom u autoindustriji nakon rukometne karijere u Medveščaku. Kao prvi direktor pokrenuo je Toyotinu tvrtku u Zagrebu. Zatim je iz Ljubljane vodio poslovanje u regiji, a posljednjih deset godina bavi se Afrikom. Radio je na Mauricijusu i u Južnoafričkoj Republici, a već pet godina iz Pariza vodi Toyotine operacije za cijelo afričko tržište. Ujedno je član Uprave Toyotine kompanije CFAO, koja ima 22 tisuće zaposlenih, prisutna je u 46 od 54 afričke države, a osim automobilima bavi se i drugim djelatnostima – od distribucije i proizvodnje lijekova do maloprodaje, prehrambene i pivarske industrije i energetike. S jednim od najviše pozicioniranih Hrvata u svjetskoj autoindustriji razgovarao je Goran Litvan.
Sudeći prema stanju zagrebačkih mostova splitska kompanija Spegra inženjering u vlasništvu Berislava Borovine imat će i sljedećih nekoliko godina dosta posla. Taman nakon završetka Savskog (pješačkog) mosta počela je obnova susjednog iznimno frekventnog Jadranskog mosta. Spegra inženjering zajedno s povezanom kompanijom Spegrom iznimno je uspješna obiteljska priča, napominje Liderov financijski analitičar Nikola Nikšić, koja je u graditeljstvu našla vrlo propulzivnu nišu, pogotovo zadnjih godina. O Grupi Spegra piše Edis Felić.
Ekonomski analitičari gotovo svaki mjesec moraju revidirati prethodna očekivanja, pri čemu su revizije često potpuno oprečne prethodnoj prognozi. Budući da i države i kompanije nasušno trebaju analize i prognoze (razumljivo, što točnije), pitanje je koliko one danas, u vremenima sveopće netočnosti i nepredvidivosti, imaju smisla. Ipak, bez njih, čini se, ne možemo, kakve god bile. O pogađanjima ili nagađanjima piše Gordana Gelenčer.