Fluktuacija tečaja. Toga mrskog pojma, čije su značenje kroz gorko iskustvo dobro naučili dužnici s kreditima u švicarskom franku, riješili smo se ulaskom u eurozonu. Ili se barem tako čini iz perspektive običnoga građanina. No, ekonomski gledano, tečajnog rizika time se nismo riješili. Nove glavobolje izaziva jedna druga safe-haven valuta – dolar. Slabi euro u odnosu na dolar dodatno je poskupio ionako visoke cijene energije, a unatoč uvriježenoj ekonomskoj mudrosti prema kojoj slaba valuta pomaže izvozu, podaci za prošlu godinu pokazuju golem trgovinski deficit Europske unije. Pojednostavljeno, SAD jakim dolarom ‘izvozi inflaciju‘ drugima. O fluktuaciji tečaja piše Antonija Knežević.
Nijedna rasprava o budućnosti hrvatske prehrambene industrije ne može se voditi a da u nju nije uključena Fortenova, taj konglomerat maloprodaje, veleprodaje, prehrane i poljoprivrede. Međutim, sve dok je glavna tema Uprave Fortenove, njezinih suvlasnika, pa čak i političkih aktivnosti, vlasničko preslagivanje u kompaniji, Fortenova će ostati ključna nepoznanica koja snažno utječe na svaki od tri moguća scenarija za budućnost hrvatske prehrambene industrije koje smo otkrili u suradnji s vodećim domaćim analitičarima i poznavateljima problematike industrijske proizvodnje hrane. Najizgledniji scenarij kaže da se u srednjoročnom razdoblju unutar te industrije ništa korjenito neće promijeniti. Nastavit će rasti po skromnim stopama, ali preskromnima da bi se barem vodeće kompanije više ‘odlijepile‘ od užega regionalnog tržišta i postale u pravom smislu međunarodne – i prema proizvodnim lokacijama i prema tržištima na kojima posluju. O prehrambenoj industriji i mogućim scenarijima za budućnost industrije u temi tjedna piše Manuela Tašler.
Prošlo je 13 mjeseci otkad je Hrvatska gospodarska komora (HGK) prema novom Zakonu o HGK-u ukinula članarine za manje tvrtke s do dva milijuna eura prihoda. S obzirom na to da je takvih tvrtki u sustavu bilo oko 130 tisuća, sada se za velik dio izgubljenih prihoda HGK bori na tržištu. Ali još uvijek samo jednim dijelom, jer je teret opstanka Komore pao na srednje i velike tvrtke s više od osam milijuna eura prihoda i više od 250 zaposlenih, koje su i dalje obvezne plaćati članarinu (na mjesečnoj razini od 144 do 527 eura, ovisno o ostvarenim prihodima). Velike tvrtke svjesne su da je sav teret opstanka pao na njih, ali nisu se previše bunile jer za članarinu imaju novca, a i prilično su rezignirane u vezi s djelovanjem Komore. Već dulje prakticiraju liniju manjeg otpora. O komori piše Željka Laslavić.
NielsenIQ globalna je tvrtka za informacijske usluge koja temeljito prati i analizira maloprodaju robe široke potrošnje u devedeset zemalja, uključujući i Hrvatsku. Podatke o prodaji dobiva pretežito od trgovačkih lanaca, ali dijelom i od nezavisnih trgovaca, izravno s njihovih blagajni, obrađuje ih te procjenjuje prodaju od 150 do 200 kategorija proizvoda s najvećom marketinškom vrijednosti za cijelo tržište, a od kojih se sastoji 60-ak posto asortimana supermarketa i hipermarketa. Obrada podataka ide u detalje na razini pojedinih proizvoda. Duboko je u tim analizama i podacima je Ivan Junaković, voditelj prodaje za regiju Adriatic u NilsenIQ-u, zbog čega je prvorazredan sugovornik na temu što je visoka inflacija promijenila u navikama hrvatskih potrošača u svakodnevnoj kupnji, kako na to reagiraju trgovci, a kako njihovi dobavljači, te koje se još promjene mogu očekivati u maloprodaji robe široke potrošnje u ovoj godini. S Junakovićem je razgovarala Manuela Tašler.
Uz novi broj stiže i poseban prilog Konzultanti.