Slovenska Iskra preuzela Elku. Petrol Crodux, Iskraemeco Holosys, Bing Bang Sancta Domenicu, Halcom Insite... No i CIAK Grupa kupila je Potokar, M SAN Alterna distribuciju, Keindl Sport Energiju, Stanić Beverages brendove pića Sola i Zala od Pivovarne Laško Union... Ovo je samo dio slovensko-hrvatskih preuzimanja posljednje dvije godine, no naznačuje da su s obje strane Sutle nakon svojevrsna zatišja porasli preuzimački apetiti. Unatoč načelnoj dominaciji Slovenije gledano prema ukupnom iznosu ulaganja, Hrvatska je počela hvatati dah nakon ostavljanja rata iza sebe. Tako su do velike ekonomske krize 2008. godine Slovenci bili vrlo agilni u akvizicijama u Hrvatskoj, a onda se zbog financijskih problema tamošnjih kompanija kotač sreće okrenuo u drugom smjeru. Dojam je da trenutačno veći interes za akvizicije dolazi s hrvatske strane o čemu u temi tjedna piše Antonija Knežević.
Međunarodni monetarni fond, globalna institucija koja ima nedvojbeno najveći autoritet među svim financijskim institucijama, nedavno je promaknuo Hrvatsku kao 41. članicu ekskluzivnoga svjetskog kluba naprednih ekonomija. U društvo svjetskih ekonomskih velesila MMF, doduše, Hrvatsku nije svrstao zato što je procijenio da je debelo odskočila iz skupine gospodarstava u razvoju, nego mehanički, zato što je 1. siječnja pristupila eurozoni, a to je jedna od podskupina koju MMF u svojim analizama tretira u skupini naprednih ekonomija. Tako travanjsko izdanje MMF-ova ‘Pregleda svjetske ekonomije‘ možemo smatrati službenim ulaskom Hrvatske među dvadeset posto najrazvijenijih zemalja svijeta. No, istina je da je Hrvatska razvijena država siromašnih ljudi o čemu piše Manuela Tašler.
Što je to Ukrajinska kreditna linija? Može li se u Hrvatskoj dobiti kredit bez hipoteke uz fiksnu godišnju kamatnu stopu manju od dva posto? U čemu je to hrvatska industrija bolja nego turizam? Što će se dogoditi ako se Brod i Split više ne budu pisali kao jedna riječ? Odgovore na ta i brojna druga pitanja dao je Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, našoj Antoniji Knežević u velikom intervjuu.
Po uzoru na Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama, hrvatski prijevoznici, u usporedbi sa strancima mahom mali igrači, traže donošenje sličnog zakona za autobusni prijevoz, odnosno zaštitu države od stranih konkurenata za koje vjeruju da posluju ispod ‘nabavnih cijena‘. Oni pak i ovakvo tržište smatraju nedovoljno liberaliziranim. O domaćim prijevoznicima koji vode bitku protiv FlixBusa i njegovih partnera piše Željka Laslavić.
Sve krize u posljednjih deset godina naučile su nas da više neće biti razdoblja bez njih i da moramo naučiti živjeti u vremenima neizvjesnosti, razmišljati drukčije, voditi stvari drukčije, biti fleksibilniji. Neki kažu da ćemo ići iz jedne krize u drugu, zato je bolje biti spreman na to, kaže predsjednica Siemensa Medeja Lončar koja je razgovarala s našom Donatellom Pauković.
Uz novi broj stiže i poseban prilog ‘Zeleno i digitalno‘.