Aktualno
StoryEditor

U novom broju čitajte o kontroli cijena koja se širi Europom, intervencionističkim mjerama i uhljebima

15. Rujan 2022.
Lider 885 i budućnost medija NL

Zbog objave ekonomskog rata Rusiji Europska unija sada je primorana požare nastale sankcijama temeljenima na vrlo lošoj, štoviše nepostojećoj, računici gasiti mjerama koje neodoljivo podsjećaju na socijalističke sustave i za njih karakterično kombiniranje oštre štednje sa zamrzavanjem cijena. Problem je što ponavljamo praksu. Iako je sada, ako već ne i prije dvije godine, jasno da je inflacija koju kusamo izravna posljedica zaključavanja – zatvaranje je smanjilo proizvodnju, pokidalo opskrbne lance, posljedično smanjilo ponudu, a istodobno povećalo količinu novca u optjecaju – Europa, pa i mi, ponavljamo davno prožvakane teške lekcije. O bauku kontrole koji se širi Europom piše Gordana Gelenčer.

Dosad najveći intervencionistički paket mjera otkako je Hrvatske, kojim se snažno zadire u tijekove slobodnog tržišta, u javnosti je naišao na mnogo više odobravanja nego osporavanja. Poduzetnici su najsretniji ograničavanjem cijena struje, očekuju da će uskoro to biti učinjeno i s plinom. Primjedbe koje poduzetnici imaju na paket uglavnom se odnose na to da je mogao biti i sveobuhvatniji, da intervencionističkih mjera treba biti još više, a ne manje. Ekonomski su liberali 'na aparatima'. Zašto trenutno svi vole državu, u temi tjedna piše Manuela Tašler.

Nakon svih događaja još nitko ne reagira na činjenicu da više od pedeset tisuća privatnih kupaca plina u posrnulim plinarama, čija se imena i ne spominju, traži prelazak na opskrbu u zagrebačku plinaru. Nadaju se da će im se tako omogućiti kupnja plina prema uvjetima koje zakon jamči za takve situacije. Svi ti mali opskrbljivači pokopani su visokim cijenama, i to za količine koje su višekratno manje od prokockanih u poznatoj Ininoj plinskoj aferi. Istina, među njima je bilo njihovih vlasnika, bolje rečeno, političara koji su likovali nad zagrebačkim problemima, a na kraju su plinare u njihovom vlasništvu propale. To im ipak nije zasmetalo da zatraže pomoć i spas kod već poslovno mrtve zagrebačke Opskrbe. Ta nekamo su morali, makar i ovako. Što s Ininim plinom piše Mladen Pejnović.

Pod možda najvećim osiguranjem, pratnjom i političkom delegacijom u novijoj povijesti, prošlog je tjedna u Hrvatskoj gostovao turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Osim političkih obveza u Sisku i na Pantovčaku, Erdoğan je, kao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, sudjelovao na 'Hrvatsko-turskom poslovnom forumu' u hotelu Westin, u organizaciji Ureda predsjednika i poslovnog tjednika Lider, odnosno Liderova Kluba izvoznika. S turske strane u Hrvatsku je stiglo čak 70 kompanija, a s hrvatske se prijavilo njih 160, kako bi sudjelovale u tzv. matchmaking susretima jedan na jedan. Što se zbivalo iza kulisa piše Vanja Figenwald.

Posljednjih nekoliko mjeseci u malom pitoresknom mjestu na obali, u Jablancu, 40-ak kilometara udaljenom od Senja, priča se o dolasku novog investitora, Amerikanca hrvatskog podrijetla koji preuređuje dugo napušteni hotel Ablana u kulinarski institut. Budući da Jablancu kronično nedostaje sadržaja, to je vijest koja se brzinom munje proširila među mještanima i vikendašima koji se kupaju ispod hotela na popularnoj 'banji', koju krase starinske kamene kabine. O ulaganjima u gastronomiju piše Željka Laslavić.

Kako pokazuju podaci Ministarstva pravosuđa, 2022. Službenički sud izrekao je ukupno šest kazni prestanka državne službe, 2021. jednu, a 2020. dvije. Katkad slike govore više od tisuću riječi, a katkad i samo jedna rečenica. Interesantno, zapošljavanje ljudi u javnom sektoru nije nikakav problem. U dvije pandemijske godine stiglo je pet tisuća novih zaposlenika. O uhljebima piše Ksenija Puškarić.

Uz novi broj Lidera stižu i dva posebna priloga, HR u RH i Budućnost medija.

03. prosinac 2022 23:52