Niz država posegnuo je za 'windfall taxom', odnosno porezom na ekstradobit kompanija koje su zbog krize ostvarile sjajne financijske rezultate. Uglavnom se ciljaju energetske kompanije, ali neki idu i šire. Hrvatska se pak odlučila za model koji puni proračun i prazni blagajnu kompanija. Više od dvjesto milijuna kuna na mjesec, odnosno oko 2,5 milijardi kuna na godinu, trgovci naftom u Hrvatskoj uprihodovat će manje zbog Vladine odluke o ograničenju marže na gorivo na 65 lipa. Naime, zbog toga će, prema procjenama stručnjaka, trgovci naftnim derivatima zarađivati manje od jedne kune po litri goriva. Antonija Knežević piše o novim Vladinim mjerama koje će naftnim kompanijama oduzeti 2,5 milijardi kuna.
Tko su gubitnici a tko dobitnici inflacije, saznala je Ksenija Puškarić u temi tjedna. Najmanje razloga za brigu ima sektor luksuza, koji bi kroz inflaciju i eventualnu recesiju trebao proći relativno neokrznut, a proizvodi koji se percipiraju kao oni koji nude najbolju vrijednost za novac mogli bi postati atraktivniji, što odražava obrasce potrošnje tipične za pojedine socijalne klase. Tako bogati u kriznim vremenima nastave trošiti kao da se ništa ne događa, siromašni štede gdje god mogu, a srednja klasa manjim žrtvama pokušava koliko god može održati svoj životni stil.
Slobodno tržište već se dvije i pol godine dokida. Planirano ili samo namjerno, svakako glupo, vjerojatno ni David Icke ne bi znao odgonetnuti. Samo, činjenica je da su pandemija i rat žestoko i na velika, svečana vrata vratili – državu. Tiskanje novca, briga za sve kojima je zabranila rad (i za one kojima nije), univerzalni dohodak, zbrinjavanje izbjeglica, zelena obećanja i skupa tranzicija… sve su to priče koje može financirati samo država (fiktivnim novcem). A s njom i – ljevica. Iščitavajući medije i društvene mreže, jasno je da smo u globalnim neprijateljskim taborima prema svim temama i dilemama, no kad su u pitanju ljevica i desnica, jaz je barem za koplje dublji. Pa, koliko god liberali tvrdili da prave ljevice, koja poštuje i bori se za slobodu, zapravo nema, činjenica je da uspinjanje države oživljava i nju, kakva god bila. No ljevica u Hrvatskoj već neko vrijeme nema sreće: Možemo! ne prolazi sjajno na zagrebačkome testu, SDP se raspada, Radnička fronta češće izaziva podsmijehe nego razumijevanje. Ako ljevica i država doista globalno ustaju, pod kojim je imenom možemo potražiti u Hrvatskoj? Tko bi je mogao strateški najprije osmisliti, onda i osnažiti? Ima li to doista smisla? Što ćemo s globalnim odnosom između država i privatnog sektora? A što s idejom nekolicine koja kroji svijet prema vlastitom aršinu? Mnogo je pitanja na koja smo odgovore potražili kod Gvozdena Flege, filozofa, političara i ljevičara s kojim je razgovarala Gordana Gelenčer.
U novom broju novinari Poslovne scene su obilazili Brodsko posavsku županiju, dok u poslovnim znanjima donosimo priču o tome 'kao zadržati najbolje zaposlenike'.
Uz novi broj čitajte čak dva priloga, Programi vijernosti i robne marke te Lider invest - Sjever.