U novom broju čitajte o pobjednicima inflacije i neslavnom povratku ljevice

Niz država posegnuo je za 'windfall taxom', odnosno porezom na ekstradobit kompanija koje su zbog krize ostvarile sjajne financijske rezultate. Uglavnom se ciljaju energetske kompanije, ali neki idu i šire. Hrvatska se pak odlučila za model koji puni proračun i prazni blagajnu kompanija. Više od dvjesto milijuna kuna na mjesec, odnosno oko 2,5 milijardi kuna na godinu, trgovci naftom u Hrvatskoj uprihodovat će manje zbog Vladine odluke o ograničenju marže na gorivo na 65 lipa. Naime, zbog toga će, prema procjenama stručnjaka, trgovci naftnim derivatima zarađivati manje od jedne kune po litri goriva. Antonija Knežević piše o novim Vladinim mjerama koje će naftnim kompanijama oduzeti 2,5 milijardi kuna.

Tko su gubitnici a tko dobitnici inflacije, saznala je Ksenija Puškarić u temi tjedna.  Najmanje razloga za brigu ima sektor luksuza, koji bi kroz inflaciju i eventualnu recesiju trebao proći relativno neokrznut, a proizvodi koji se percipiraju kao oni koji nude najbolju vrijednost za novac mogli bi postati atraktivniji, što odražava obrasce potrošnje tipične za pojedine socijalne klase. Tako bogati u kriznim vremenima nastave trošiti kao da se ništa ne događa, siromašni štede gdje god mogu, a srednja klasa manjim žrtvama pokušava koliko god može održati svoj životni stil.

Slobodno tržište već se dvije i pol godine dokida. Planirano ili samo namjerno, svakako glupo, vjerojatno ni David Icke ne bi znao odgonetnuti. Samo, činjenica je da su pandemija i rat žestoko i na velika, svečana vrata vratili – državu. Tiskanje novca, briga za sve kojima je zabranila rad (i za one kojima nije), univerzalni dohodak, zbrinjavanje izbjeglica, zelena obećanja i skupa tranzicija… sve su to priče koje može financirati samo država (fiktivnim novcem). A s njom i – ljevica. Iščitavajući medije i društvene mreže, jasno je da smo u globalnim neprijateljskim taborima prema svim temama i dilemama, no kad su u pitanju ljevica i desnica, jaz je barem za koplje dublji. Pa, koliko god liberali tvrdili da prave ljevice, koja poštuje i bori se za slobodu, zapravo nema, činjenica je da uspinjanje države oživljava i nju, kakva god bila. No ljevica u Hrvatskoj već neko vrijeme nema sreće: Možemo! ne prolazi sjajno na zagrebačkome testu, SDP se raspada, Radnička fronta češće izaziva podsmijehe nego razumijevanje. Ako ljevica i država doista globalno ustaju, pod kojim je imenom možemo potražiti u Hrvatskoj? Tko bi je mogao strateški najprije osmisliti, onda i osnažiti? Ima li to doista smisla? Što ćemo s globalnim odnosom između država i privatnog sektora? A što s idejom nekolicine koja kroji svijet prema vlastitom aršinu? Mnogo je pitanja na koja smo odgovore potražili kod Gvozdena Flege, filozofa, političara i ljevičara s kojim je razgovarala Gordana Gelenčer.

U novom broju novinari Poslovne scene su obilazili Brodsko posavsku županiju, dok u poslovnim znanjima donosimo priču o tome 'kao zadržati najbolje zaposlenike'.

Uz novi broj čitajte čak dva priloga, Programi vijernosti i robne marke te Lider invest - Sjever.