Strani studenti stvaraju ekonomsku vrijednost za gospodarstvo, unaprjeđuju društvo u kojem studiraju te pridonose raznolikosti i multikulturnosti, a njihov ostanak može ponajprije pomoći u povećanju kvalificirane radne snage koje u Hrvatskoj nedostaje. Nekih prednosti u njihovim očima imamo, no treba napraviti mnogo više kako bi ostali i ojačali hrvatsku ekonomiju. Privlačenje i zadržavanje međunarodnih studenata može pomoći u proširenju kvalificirane radne snage. Otvorene migracijske politike i tržišta rada, pri čemu studenti mogu ostati u zemlji domaćinu nakon studija, kao i visokoškolske ustanove dobre kvalitete ključni su za uspjeh u privlačenju međunarodnih studenata. Kako namamamiti i zadržati strane studente u temi tjedna piše Marta Premužak.
U gotovo trideset posto hrvatskih tvrtki vrijednost njihove ukupne imovine manja je od iznosa njihovih obveza, odnosno imaju negativni kapital. Riječ je, kako je izračunao Liderov financijski analitičar i vlasnik Kontera Nikola Nikšić, o 42.241 tvrtki u kojoj je 2021. godine u prosjeku bilo zaposleno gotovo 94 tisuće ljudi. Tvrtke s negativnim kapitalom bazen su u kojem, suprotno logici zdrava tržišta, plivaju takozvane tvrtke zombiji, one koje Svjetska banka definira kao kronično slabe, koje ne uspijevaju pokriti svoje troškove kamata tri godine zaredom. O Zombi tvrtkama piše Manuela Tašler.
Premda umjetna inteligencija postoji već godinama, a tehnologija na kojoj počiva ušla je u brojne sfere industrije, čini se da je dio javnosti shvatio kako taj pojam funkcionira tek s pojavom ChatGPT-ja, tehnologije koju je razvila tvrtka Open AI. No, dok je dio tih ljudi oduševljen i smatra da dolazi revolucija kakvoj svijet još nije svjedočio, drugi ne dijele takvo mišljenje, jer po njima ta tehnologija još nije ono što bi tek mogla ili trebala biti.U Hrvatskoj ipak prevladava treća skupina ljudi, oni koji su potpuno indiferentni prema pojavi chatbotova iz kojih progovara stroj i ne misle da se o tome ima što pričati, barem ne tako zaneseno. To mišljenje dijele i hrvatski zastupnici u Saboru, u kojem je nedavno na inicijativu zastupnice Mosta Marije Selak održan okrugli stol o umjetnoj inteligenciji. Jednog od stručnih sudionika tog događaja, Acu Momčilovića, suosnivača Global AI Ethics Institutea, najviše je ondje začudilo da ni jedan jedini parlamentarni zastupnik nije došao iz prve ruke čuti, i to od stručnjaka iz gospodarstva i akademske zajednice, što je to umjetna inteligencija, kako to da se tako brzo razvija i kakve će posljedice biti za društvo u cjelini. O svemu tome je s Momčilovićem popričala Ksenija Puškarić.
S obzirom na poljuljano povjerenje u financijski sustav SAD-a, ali i Europske unije, nije naodmet proučiti tko su vlasnici hrvatskog duga, odnosno komu sve država duguje novac. Na prvi pogled zaduživanje kod kuće djeluje umirujuće, ali samo dok se ne shvati da je ‘domaće‘ varljiv pojam kad je u pitanju domaći financijski sustav. O javnom dugu i zaduživanjima države piše Gordana Gelenčer.
Široj javnosti poznat kao autor hitova ‘Beba malena‘ i ‘Tuc-Tuc‘, Senna M ili Senad od Bosne, kako se nekoć zvao, danas slovi za Matu Rimca filmske tehnologije zahvaljujući vlastitim izumima. Njegova rasvjetna rješenja upotrebljavaju najveći filmski studiji na svijetu i NASA, a potkraj prošle godine osvojio je prestižnu nagradu ‘Emmy‘ za postignuća u inženjerstvu, znanosti i tehnologiji u suradnji sa Stypeom, što je svojevrsni ‘Oscar‘ u svijetu filmske tehnologije. Životnu priču popularnog Senne M, ispričala je Željka Laslavić.
Uz novi broj stiže i specijalni prilog ‘Stupovi hrvatskog gospodarstva‘.