U očekivanju objave vrijednosti transakcije u najavljenom i od europskih regulatora dopuštenom Googleovu preuzimanju Photomatha, svakako najvažnije i najveće vijesti koja je u posljednjih godinu-dvije obilježila hrvatsko tržište spajanja i preuzimanja (M&A), ispod radara prolazi da je to tržište posljednjih mjeseci izrazito aktivno i dinamično. Praćenjem domaćeg tržišta u posljednjih smo nekoliko mjeseci zabilježili dvadesetak spajanja i preuzimanja, pri čemu su mete, a najčešće i preuzimači, bile male i srednje velike tvrtke. Raste ponuda tvrtki čiji osnivači odlaze u mirovinu, a nemaju nasljednika koji bi preuzeo biznis, ali raste i broj serijskih poduzetnika koji stvaraju biznis upravo s idejom da ga prodaju. Konzultanti koji se bave tom vrstom transakcija kažu da među preuzimačima nema na vidiku straha od recesije, rasta kamatnih stopa i geopolitičkih nesigurnosti...O uzbudljivom tržištu spajanja i preuzimanja u temi tjedna piše Manuela Tašler.
Netom nakon još jedne burne rasprave u Saboru, koja je uključivala zastupnika Hrvoja Zekanovića i škartoc na glavi, sa Sandrom Benčić, zastupnicom i odnedavno koordinatoricom stranke Možemo!, pretresli smo mnoge teme – od kurikularne reforme i pravosuđa do Zagrebačkog holdinga i sljedećih izbora. U intervjuu je našoj Antoniji Knežević elaborirala zašto se obnovljiva energija u Hrvatskoj smatra feudalnim vlasništvom i malo podrobnije objasnila kako Zagreb planira koncipirati model priuštivog stanovanja.
Dugo je na Zapadu vladalo uvjerenje da će prodor tržišta danas drugu ekonomiju svijeta s vremenom učiniti pravom malom liberalnom demokracijom na sliku i priliku istoga tog Zapada. No, kako vrijeme odmiče, praksa pokazuje upravo suprotan smjer. Može li EU, koji je u ovim trogodišnjim preslagivanjima (realno, mnogo prije) izgubio poziciju treće ekonomske sile, u bitku za povrat svojega mjesta pod globalnim suncem – s državnim kapitalizmom, pitanje je na koje odgovara Gordana Gelenčer u temi o državnom intervencionizmu.
Nakon što su se kapaciteti za proizvodnju nuklearne energije u zapadnoj Europi godinama smanjivali, posebno poslije katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani u Fukušimi 2011., pa je tako, primjerice, Njemačka ugasila većinu svojih nuklearnih elektrana, trenutačna kriza s povećanjem cijena energenata, ponajviše električne struje, ponovno je nuklearnu energiju dovela u fokus političara i javnosti. Danas četvrtina energije u Europskoj uniji dolazi od nuklearnih elektrana, kojih je na njezinu teritoriju 103, u 13 od 27 članica EU-a, najviše u Francuskoj. O prednostima nuklearne energije u odnosu na ostale izvore energije Donatella Pauković je razgovarala s Larom Topol, inženjerkom smjene i vodećom instruktoricom za trening licenciranoga smjenskog osoblja u NE-u Krško, čije kapacitete ravnopravno dijele Hrvatska i Slovenija.
Također, među brojnim temama možete saznati za koje je sektore korisno da na vrijeme prepoznaju potencijal vodika, što su ili tko su to kidults, a tu je i priča o najvećem hrvatskom izvozniku koji samo ove godine planira ulaganja od 60 milijuna eura. nismo propustili ni priču‘apostolu‘ koji propagira europske, ali i srpske i ruske interese a koji nije impresionirao Bruxelles a tu je i priča o nuklearnom podzemlju.
Uz novi broj stiže i poseban prilog ‘Novi trendovi u turizmu.‘