U četiri godine članstva u EU Hrvatska je povukla 2,8 milijardi eura, a na raspolaganju nam je u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. ukupno 10,7 milijardi eura. Teško ćemo to uspjeti dostići jer, kako kažu u HGK, uporaba novca fondova EU u prvih nekoliko godina članstva i u drugim državama EU u pravilu je mala. To možemo vidjeti i prema podacima Europske komisije – sve zemlje članice svake su godine povlačile više sredstava. U Komori navode podatak da je Hrvatska prema iskorištenosti fondova EU u 2013. bila na posljednjemu mjestu, što se moglo i očekivati jer je polovinom te godine postala članica EU; danas je prema iskorištenosti na 23. mjestu, ispred Belgije, Luksemburga, Rumunjske, Irske i Austrije.
Državne institucije najsporije
Hrvatska je u četiri godine članstva u blagajnu EU uplatila oko 1,4 milijarde eura, a iz fondova EU povučeno je 2,8 milijardi. Povukli bismo i više kad bi državna i lokalna administracija mogle pratiti zahtjeve gospodarstva.
U svakom slučaju, sugovornici na ovu temu nisu baš najzadovoljniji našom uporabom novca EU. U intervjuu za Lider prije godinu dana ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Tomislav Petric rekao je da se projekt Dugo Selo – Križevci ugovarao čak tri godine, upitavši se tko je kriv i ustvrdivši da bi taj, da radi u privatnoj tvrtki, dobio otkaz. S njegovom tvrdnjom kao da se slaže Robert Ravenšćak, direktor konzultantske tvrtke Ravecon, koji kaže da za poduzetnike ima samo riječi hvale.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju digitalnog ili tiskanog Lidera.