Aktualno
StoryEditor

U novom broju otkrijte 15 najvećih grupacija izraslih iz obiteljskih tvrtki

22. Veljača 2024.
Lider 960 i Tržište rada i obrazovanja NL

Na samim počecima svoga poduzetničkog puta Pavo Zubak znao je čime se želi baviti – automobilima. No teško je prije zamalo pola stoljeća, kad je u svijet biznisa s automobilima krenuo iz obiteljske automehaničarske radionice, mogao pojmiti kojim će se sve poslovima u tom biznisu baviti, od servisiranja, zastupstva i prodaje renomiranih europskih autobrendova do najma i osiguranja vozila. Jedna se promjena nadovezivala na drugu, tržišne okolnosti nudile su prilike za nove podvrste biznisa (a i nove biznise, poput turizma), gasile su se stare tvrtke, mijenjala su im se imena, osnivale su se nove, rebrendirale se... U jednom trenutku pokazala se potreba da se sve to lijepo konsolidira u jedinstvenu poslovnu grupu. Ima, doduše, još izvorno obiteljskih tvrtki s prihodom većim od sto milijuna eura, ali nisu obveznice iskazivanja konsolidiranih rezultata poslovanja, odnosno njihovi osnivači ili imaju samo jednu tvrtku ili više tvrtki u svom vlasništvu nisu organizacijski povezali u grupu. U temi tjedna, Manulea Tašler piše o 15 najvećih grupacija izraslih iz obiteljskih tvrtki.

Najnoviji prijedlog smanjenja emisija testirat će ujedno političku volju za nastavak zelene tranzicije, u kojoj su sve vidljivije napukline. Potvrđuje to i konačni prijedlog Bruxellesa: iz dokumenta je nestala odredba iz prijašnjih verzija prema kojoj bi poljoprivredni sektor trebao dodatno smanjiti emisije za trećinu u odnosu na razine iz 2015. godine. Iako gospodarstvo već plaća danak njezina provođenja, razvodnjavanje zelene tranzicije imalo bi i negativne ekonomske posljedice. Početkom veljače Europska komisija predložila je ambiciozan plan smanjenja stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine. Velik je to skok u ambicijama u odnosu na sadašnji cilj da se emisije do 2030. trebaju smanjiti za 55 posto. O nadobudnoj zelenoj tranziciji piše Tomislav Pili.

Evo kako smo ‘kralja Zrća‘ Ivana Bušljetu priveli na intervju, koje priznaje da ne voli davati. Pročulo se da se ženi, i to za mladu poduzetnicu Anamariju Vučkovac, kćer vlasnika tvrtke Anamaria Company, jednog od vodećih proizvođača kave i napitaka od kave u Hrvatskoj. Nama je odmah pala na pamet ideja o poduzetničkom udruživanju u ugostiteljskom svijetu. No Bušljeta kaže da nije riječ o udruživanju biznisa, ali isto tako priznaje da mu je njegova, uskoro bračna, družica velika potpora i u poslovnom smislu, pomaže mu u donošenju poslovnih odluka i nema sumnje da će tako biti i ubuduće. S obzirom na to da smo ipak poslovne novine, ostavili smo da se romantikom bave neki drugi mediji, a mi smo s Bušljetom nastavili o njegovom poznatom festivalskom i klupskom biznisu, kao i novim izazovima u koje se upušta. S Bušljetom je razgovarala Marija Crnjak.

U posljednje vrijeme rastući broj oglasa za posao u Hrvatskoj osim uobičajenih m/ž (muško/žensko) sadržava rodne pokrate poput nb (nebinarna osoba), d (drugo/diverse) ili x (interseksualne/nespecificirane). No bez konkretne primjene takve rodne filozofije u funkcioniranju tvrtke to je samo pomodarstvo. O rodnim identitetima piše Sandra Babić.

Ako želimo da naše gospodarstvo ostane konkurentno i nastavi rasti, legalne migracije trebamo prihvatiti kao sastavni dio demografske slike. Kad je riječ o vašem pitanju kako osigurati da nam doseljenici imaju potrebne kvalifikacije, htjela bih naglasiti da je Komisija lani u studenome predstavila novu inicijativu čiji je cilj da Europska unija postane privlačnija talentima iz trećih zemalja, rekla je, između ostalog,  Dubravka Šuica Kseniji Puškarić u velikim intervjuu.

Uz novi broj stiže i poseban prilog ‘Tržište rada i obrazovanja‘.

23. lipanj 2024 10:14