U 2024. godini zaposlenost je na godišnjoj razini povećana za tri posto, pa tko bi uopće podizao obrve na gubitak tisuću i nešto sitno radnih mjesta? Međutim, ako se statistika ogoli na industriju i proizvodnju, podaci pričaju neke druge priče. Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u prosincu 2024. u usporedbi sa studenim manji je za 0,4 posto, što također samo po sebi nije neka cifra, a u usporedbi s prosincem 2023. to je pad od dva posto, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku (DZS), što već može biti razlog za postavljanje pitanja. A odgovori na ta pitanja glasili bi: izgubili smo mnogo radnih mjesta u industriji. U kojim je proizvodnim industrijama najviše pao broj zaposlenih otkrila je Ksenija Puškarić.
Istina je da poduzetništvo često ne uključuje ništa glamurozno ili čak ugodno. Osoba koja se odluči na takav život jest ona koja može danima, mjesecima ili godinama puzati kroz blato birokracije i neplaćenih faktura, stavljati druge na prvo mjesto i žrtvovati razne privatne odnose ne bi li stvorila tvrtku koja stabilno posluje i zauzvrat nudi dobar život. O zamkama poduzetništva piše Roko Kalafatić.
Bojkot nije rješenje jer zaustavljanje ekonomije ne koristi nikomu, kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. – Kad je riječ o bojkotu trgovaca, rekao bih da moramo sagledati cijeli proizvodni lanac i razborito djelovati da bismo strukturno smanjili cijene. Primjerice, vidljivo je da, prema Eurostatu, uvozne cijene hrane u Hrvatskoj rastu brže od cijena domaćih proizvođača, što nameće važnost podizanja domaće proizvodnje hrane kako bi se skratili opskrbni lanci te smanjio utjecaj uvoznih cijena na ukupnu stopu inflacije – otkrio je Šaravanja u razgovoru s novinarkom Antonijom Knežević.
Američka ekonomija, izrasla na krilima globalizacije, u teškoj je defenzivi. Otužno je gledati kako nekad industrijski moćna država pokušava primitivnim instrumentom kakav su carine spasiti gubljenje liderske pozicije. Jadan je svjetski lider koji se brani carinskim ucjenama, piše Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera.
Premda zanimljivih muzejskih koncepata ima po cijeloj Hrvatskoj, poput Muzeja crvene povijesti u Dubrovniku, u Zagrebu je više od pola od ukupno 24 privatna muzeja u Hrvatskoj, što potvrđuje tezu osnivačice HaHaHousea Andree Golubić da je glavni grad vrelo nekonvencionalnih muzejskih ideja. Zagreb je meka za inovativne, neobične i drukčije muzejske koncepte, a priču donosi Anamarija Mujanović.
U novom broju Manuela Tašler analizira poslovanje Douglas parfumerije u Hrvatskoj, Valentina Starčević priča poduzetničku priču bračnog para Gilja iza brenda zdravih grickalica Nutri Kulti, dok se Gordana Gelenčer bavi odgovorom na pitanje može li se zaista izmjeriti blagostanje.
Uz novi broj Lidera dolazi i prilog ‘AI vodič‘.