Aktualno
StoryEditor

U novom broju saznajte istine i zablude hrvatske (ne)produktivnosti

02. Ožujak 2023.
Lider 909 i Cyber vodič

Na naše iznenađenje, s obzirom na mit da su sve slovenske kompanije mnogo produktivnije od hrvatskih (prema podacima Svjetske banke slovenski je radnik u prosjeku 60 posto produktivniji od hrvatskoga), izračun je pokazao da od deset usporedivih parova kompanija veći prihod po zaposlenome hrvatske tvrtke imaju u čak šest slučajeva. Prema produktivnosti rada po zaposlenom hrvatsko gospodarstvo doseže svega 76 posto prosjeka Europske unije. Uzmemo li u obzir da se pritom računa i (ne)produktivnost golema državnog sektora, taj podatak, usuđujemo se reći, čak i ne djeluje tako loše. No u njemu je doista loše to što sve više zaostajemo za rastom produktivnosti u zemljama srednje i istočne Europe (SIE). S Njemačkom se bolje i ne uspoređivati. Jedan njemački industrijski radnik, naime, ostvaruje dodatnu vrijednost koja je ekvivalent učinku tri hrvatska radnika. U temi tjedna, Manuela Tašler piše o istinama i zabludama hrvatske (ne)produktivnosti.

Budući da Rusi više ne objavljuju ekonomske podatke, stanje tamošnje ekonomije može se samo procijeniti pa se predviđa, ovisno o tome koga pitate, da će potonuti od 2,2 do 4,5 posto ove godine. S druge strane, Europska komisija procjenjuje rast EU na 0,8 posto, stoga je jasno da sankcije iscrpljuju obje ekonomije. Učinak sankcija nije onakav kakav su EU čelnici očekivali, o čemu piše Gordana Gelenčer.

Uz ambiciozne reforme Hrvatska bi mogla dosegnuti prosjek EU za 15 godina, a uz umjerene tek 2050. godine, zaključak je nedavno predstavljenog izvješća Svjetske banke koje je detaljno analiziralo uzroke velikog zaostajanja hrvatske produktivnosti i istaknulo na koja područja kreatori politika trebaju usmjeriti napore kako bi se to promijenilo. O tom izvješću, produktivnosti, potrebnim reformama te drugim ekonomskim temama s Josipom Fundom, glavnim ekonomistom Svjetske banke u Hrvatskoj razgovarala je Antonija Knežević.

U Hrvatskoj postoje tri skupine poduzetnika i obrtnika koji bi mogli biti potencijalni tužitelji države: naftni distributeri zbog ograničenja cijena goriva, tvrtke koje imaju bioplinska postrojenja, također zbog ograničenja cijena otkupa struje, te tvrtke i obrtnici koje je Državni inspektorat kaznio zbog navodno neopravdanog povećanja cijena. Edis Felić piše da je sve izglednije pretakanje nezadovoljstva poduzetnika u tužbe.

Uz novi broj stiže i poseban prilog Cyber vodič.

28. veljača 2024 18:05