Iako mu popularnost opada, štoviše, ankete vele da ima dosad naniži rejting, predsjednik Zoran Milanović i dalje se brutalno iskreno obrušava na sankcije protiv Rusije. Koje uglavnom pogađaju – Europu! Posljedično i Hrvatsku, čije ekonomske performanse već trideset godina upozoravaju na to da nemamo nikakav, ponajmanje postojan, kišobran za bilo kakvo ekonomsko nevrijeme. I nije on jedini. Popis analitičara raznih profila kojima je to posve jasno sve je duži. Među njima su i oni vojni, recimo Marinko Ogorec, koji otvoreno tvrdi kako šesti krug sankcija, koji uključuje i zabranu uvoza ruske nafte, više pogađa one koji ih uvode nego Rusiju, koja se očito pripremila na ovu situaciju. Europska unija hrli prema recesiji, životni standard njezinih građana rapidno se topi, planovi Europske komisije uglavnom zvuče skupo i neuvjerljivo, a ruska invazija na Ukrajinu ne pokazuje znakove posustajanja. O sankcijama koje više udaraju EU od Rusije piše Gordana Gelenčer.
Već se desetljećima u Hrvatskoj govori o tome kako zaostajemo za Zapadom u fleksibilnosti tržišta rada i kako će nas vrijeme pregaziti. Europa smišlja nove modele rada i načine zapošljavanja, a mi se i dalje kao pijan plota držimo ugovora o radu na neodređeno. A onda stiže hladan tuš: ne samo da ne zaostajemo, već imamo najfleksibilnije tržište rada u Europi! Naime, prema podacima iz 2020. agencije EU – Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofounda) – od devet novih modela rada na europskom tržištu Hrvatska među zemljama EU27 jedina ima svih devet. Željka Laslavić je u temi tjedna detaljno razradila ove modele.
U protekle su dvije godine 'tradicionalni' mediji definitivno pokazali da njihovo vrijeme utjecanja na javno mnijenje i raspoloženje 'u narodu' nije isteklo, kako su mnogi vjerovali. Naprotiv. Pandemija je možda bila loša za svijet u cjelini, ali pokazala se pravim otkrićem za pomalo otpisane tradicionalne medije, koji su shvatili da je širenje histerije izvrstan poslovni model. I taman kad se činilo da bi se stvari u medijskom i svakom drugom smislu mogle vratiti u normalno zbog ispuhivanja pandemije COVID-19, ruski predsjednik Vladimir Putin učinio je veliku uslugu istim tim medijima omogućivši im da jednu histeriju samo zamijene drugom. Rezultat je višegodišnji život javnosti u stanju kontinuirane psihoze i straha, premda je vrlo upitno koliko je ono utemeljeno, a koliko ishod 'proizvodne linije' raznih dnevnih medija. Vanja Figenwald je o fenomenu 'starih' i 'novih' medija, kao i medijskoj sceni u Hrvatskoj popričao s uglednom komunikologinjom Gabrijelom Kišiček s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi broj donosi i novu poslovnu scenu, a naši novinari su ovoga tjedna bili u Čakovcu, kao i životnu priču Bernarde Cecelje.