
Upravljanje troškovima već treću godinu zaredom drži prvo mjesto na popisu poslovnih prioriteta, daleko ispred upravljanja rastom i prihodima – pokazuju rezultati BCG-ove globalne ankete među više od 570 direktora. U vremenu inflacije i sve skupljih inputa nije iznenađenje da troškovi postaju glavna opsesija poslovnih lidera. Nešto poput DOGE-a za Elona Muska. Ipak, Muskova metoda slanja e-poruka sa zahtjevom da zaposlenici nabroje pet stvari koje su napravili tjedan prije teško je primjenjiva na kompanije. Tvrtke moraju održati osjetljivu ravnotežu između smanjenja troškova i negativnog utjecaja na poslovanje i zadovoljstvo kupaca, ali i radnika. No pitanje je svih pitanja kako povećati profitabilnost, a pri tome ne rezati na pogrešnim mjestima: kvaliteti proizvoda, ključnim zaposlenicima ili razvoju. U temi tjedna koju potpisuje Antonija Knežević saznajte kako rezati a ne prerezati.
Nije baš panika, ali nije ni daleko od toga – tim riječima u HDZ-u tumače rezultate izbornih anketa koji sugeriraju da se toj stranci na skorašnjim lokalnim izborima ne piše dobro. Ne samo da su svjesni kako će jako teško osvojiti vlast u velikim gradovima, u Zagrebu, Rijeci i Splitu, nego je stranka na klimavim nogama i ondje gdje su njezini kadrovi pustili korijenje, od Dalmacije do Slavonije. A aktualnoj temi Ksenija Puškarić saznaje sve o lokalnim izborima.
Još 2020. Hrvatska je bila najvažnije tržište, na kojem je ostvareno 4,2 milijuna eura prihoda, a prihod na inozemnom tržištu te je godine iznosio 3,1 milijun eura. Prema preliminarnim podacima za prošlu godinu, hrvatsko se tržište zadržalo u okvirima iz prethodne godine, a izvoz je premašio jedanaest milijuna eura. Riječ je o jednoj o najjačih domaćih IT kompanija, HSM-informatika o kojoj piše Manuela Tašler.
Ulazak slovačke Tatravagónke, najvećega europskog proizvođača željezničkih vagona, u vlasničku strukturu 2021. donio je toj tvornici na istočnom rubu Zagreba, u Vukomercu, nove poslove koji su stabilizirali cijelu kompaniju. Prošle godine Gredelj je uprihodio oko 117 milijuna eura, a kad je izašao iz stečaja, prihod nije prelazio 10 milijuna eura. Osim toga, slovački vlasnik snažno ulaže u modernizaciju proizvodnje. O industrijskom divu s ruba Zagreba piše Tomislav Pili.
U Hrvatskoj smo dosad priredili šest sezonskih dražbi, pripremamo sedmu. Na prvoj, u listopadu 2023., ponudili smo 100 lotova klasične, moderne i poslijeratne likovne umjetnosti s udjelom prodanih lotova od 60 posto, ukupno vrijednih 250 tisuća eura. Taj trend nastavili smo i na sljedećim dražbama, rekao je našoj Sandri Babić Iulian Plestiu, direktor aukcijske kuće Artmark Hrvatska koji kaže kako im je cilj dosegnuti sto tisuća eura za prodanu sliku.
Uz novi broj stiže i poseban prilog - Digitalne financije!