Inflacija je oporezivanje bez prateće legislative. Plaće su također trošak, iskazuju se na dugovnoj strani bilance poduzeća. S dva rastuća troška vlasnici i menadžeri doista ne posluju u najblistavijem trenutku u povijesti. S druge strane, stariji među nama, oni koji se sjećaju ne samo galopirajuće inflacije nego i inflatorne spirale, koje većina današnjih ekonomista mlađe generacije poznaje tek iz udžbenika, znaju koliko je pitanje rasta plaća u vrijeme inflacije opasan teren. Doduše, trenutačno su plaće realno u padu, jer i u privatnome i u javnom sektoru rastu sporije od inflacije. Iako visimo na rubu recesije, koja se pokazala odličnim (možda i jedinim) oružjem u borbi s inflacijom, cijeli se europski zapad suočava s problemom koji je na duge staze daleko problematičniji – s manjkom ljudi. A kada nema ljudi, dakle, u ekonomskom smislu (ružno rečeno) – robe, cijena joj raste. Barem tako veli klasična ekonomija. Gordana Gelenčer je u temi tjedna provela svojevrsnu anketu među kompanijama i tvrtkama svih veličina kako bi doznali trend kretanja plaća u vrijeme inflacije, nedostatka ljudi i možda nadolazeće recesije.
Strateški kupci i potentni ‘private equity‘ ulagači, a posebno lovci na prilike iz SAD-a, mogli bi iskoristiti trenutačne tržišne uvjete kako bi preuzeli europske tvrtke koje su im oduvijek bile zanimljive zahvaljujući snažnom američkom dolaru. Hrvatska bi im kao najposjećenije turističko tržište srednje i istočne Europe s najvećim udjelom turističkih prihoda u BDP-u mogla biti vrlo privlačna. Zašto bi iduće godine Amerikanci mogli biti glavni kupic na Jadranu otkrivamo u rubrici Poslovna znanja.
Regionalni lider u teretnom prijevozu i logistici, Liburnia grupa iz Rijeke, u Hrvatskoj uskoro ugošćuje velikog stručnjaka u pomorskom prijevozu, Yorcka Niclasa Prehma, koji će na njezinoj novogodišnjoj proslavi održati predavanje o najnovijim trendovima u toj industriji. Prehm je dugogodišnji pomorski entuzijast, analitičar i stručnjak za prijevoz generalnog i teškog tereta. Prije tri godine pridružio se njemačkoj kompaniji Toepfer Transport GmbH u ulozi voditelja Odjela istraživanja te je odgovoran za objavu mnogih europskih i globalnih analiza i indeksacija u pomorskom prometu. Toepfer Transport, sa sjedištem u Hamburgu, kompanija je s dugačkom tradicijom, svojevrsni butikni brodski posrednik s podružnicama u Šangaju, Seulu i Singapuru, a njegova osnovna djelatnost je stručno savjetovanje u prodaji i kupnji brodova, ugovaranju novogradnje, istraživanju te procjenama i financiranju brodova. Prehmov istraživački odjel objavljuje različite publikacije, ali i izvješća po narudžbi, skrojena po mjeri i s bliskim pristupom trenutačnim događajima na tržištu. S Prehmom je pričala Željka Laslavić.
Poput Strojoprometa, o kojem smo pisali u prošlom broju Lidera, i Brodogradilište ‘Viktor Lenac‘ ozbiljan je kandidat za plaćanje najavljenog poreza na ekstraprofit. Prema profitu posljednjih godina ionako bi bio kandidat, no ironijom sudbine upravo ova godina za koju će se plaćati spomenuti porez u poslovnom je smislu izvrsna za ‘Lenac‘. Rekordne financijske rezultate u ovoj godini nekadašnji pojam neuspjeha domaće brodogradnje može donekle zahvaliti i ratu u Ukrajini. Naime, jedan od razloga zaposlenosti kapaciteta jest rusko-ukrajinski rat i blokada Crnoga mora, zbog čega se brodari, kad trebaju remont, okreću sigurnijim brodogradilištima. No to je tek dio priče. Zašto je rat nekom rat a drugom brat, i kako je Lenac profitirao od rata u Ukrajini saznao je Edis Felić.