Trenutačno nema tvrtke (osim onih koje su još lani potpisale dugoročne ugovore s HEP-om) kojoj cijene električne energije ne zadaju glavobolju, bez obzira na njezinu djelatnost i veličinu. Lijek poduzetnici traže u drugim izvorima i tako se biznis sve brže i jače počeo okretati oko sunca. Bilo da je riječ o manjim i većim investitorima koji grade solarne elektrane, bilo o poduzetnicima za uvoz i distribuciju solarnih panela, proizvođačima, konzultantima, tehničarima, inženjerima i svima ostalima u tom 'solarnom lancu'. Bez obzira na još uvijek brojne izazove, solarna energija pruža trenutačno iznimno atraktivne stope povrata na uloženi kapital, najčešće u razdoblju od tri do pet godina, ovisno o veličini elektrane. Za proizvodne tvrtke kojima su računi za struju u milijunima kuna i deset posto uštede na godišnjoj razini ima velik utjecaj na troškove poslovanja. Zašto su solari isplativa investicija saznala je Željka Laslavić u ovotjednoj temi tjedna.
Zbog uvođenja eura 2023. godine rejtinške agencije ovih dana nagradile su Hrvatsku prvi put u povijesti investicijskim kreditnim rejtingom. Dovoljna je bila potvrda Vijeća Europe da ćemo za šest mjeseci ukinuti kunu da se hrvatske obveznice iz nesigurnih preobraze u investicijski atraktivne, a Hrvatska postane vjerodostojnija na financijskim tržištima. Zagusti li, svaka članica eurozone može se u najgorem scenariju osloniti na pomoć Europske središnje banke, što znači da 'de facto' ne može bankrotirati. Ako ništa drugo, takav razvoj događaja potresao bi povjerenje u drugu valutu svijeta, 'dao ideje' drugim članicama i bio loš PR. Osim toga, ili baš zato, pazi se i da zaduživanje članica ostane u okvirima podnošljivog tijekom kriza. Zašto više ne možemo bankrotirati saznala je Antonija Knežević.
U Hrvatskoj uskoro početi važan projekt čiji je cilj poboljšanje fiskalne održivosti zdravstvenog sustava. To je posebno važno jer postoji razlog za zabrinutost zbog opetovano visoke razine duga javnoga bolničkog sektora. Bolnice imaju poteškoća, što znači da su i u tome prijeko potrebne reforme, rekao je između ostalog čelnik Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama, Mario Navo u velikom intervjuu.
Do kraja 2022. godine izmijenit će se Zakon o PDV-u kako bi se propisani pragovi mjerodavni za primjenu toga propisa preveli na novu državnu valutu. Prema najavi nadležnog ministarstva neće biti zaokruživanja, samo će se kunski iznosi preračunati u eure prema službenom konverzijskom tečaju. To znači da će prag za obvezan ulazak u PDV od 2023. bit će 39.816 eura, piše Marija Zuber u Savjetniku.
Ovoga tjedna novinari poslovne scene 'češljaju' Zagrebačku županiju, a uz novi broj stiže i ljetni prilog Trend.