Snažno podržavamo sve političare koji su već najavili da će, pobijede li na izborima, njihov program biti povećanje hrvatskog izvoza za 30 posto do kraja mandata, a ujedno ih i upozoravamo da će se za to morati jako, jako potruditi. Izvozni rezultati prvoga ovogodišnjeg polugodišta, naime, ukazuju na to da je gospodarstvo vrlo blizu svojim izvoznim limitima te da će biti odlično ako u ovoj godini izvoz raste više od tri do pet posto.
Male šanse za veći rast Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku izvoz je u prvom polugodištu ove godine bio tri posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Nakon što je u svibnju, na mjesečnoj razini, ostvaren iznadprosječan rast izvoza (12,4 posto), prvi podaci za lipanj pokazuju da je izvoz u tom mjesecu iznosio nešto više od milijardu eura, jednako kao i prošlogodišnjeg lipnja. Budući je lani u drugoj polovici godine izvoz bio dosta veći nego u prvoj polovici, to umanjuje šanse da se u drugoj polovici ove godine ponove visoki postoci rasta, kakve smo imali u prethodne dvije godine. Da bi izvoz u iduće četiri godine porastao za 30 posto, dakle, s priželjkivanih oko 12 milijardi eura u ovoj godini na oko 16 milijardi do 2020. godine, trenutačne stope rasta trebale bi se barem udvostručiti. A to doista neće biti lako postići. Nekoliko je hrvatskih izvozno orijentiranih tvrtki, primjerice, u svoje izvozne planove uvrstilo Južnu Koreju. Trebalo je nekoliko godina i mnogo uloženih sati rada na uspostavljanju tog tržišta da bi se došlo do toga da podaci za prvih pet mjeseci pokažu kako je u tu zemlju izvoz udvostručen u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Izraženo u brojkama, to i dalje iznosi više nego skromnih pet milijuna eura u pet mjeseci. Dok izvoznici pojedinačno tragaju za novim tržištima, hrvatski izvoz na tržišta Europske unije i dalje raste prema većoj stopi (6,8 posto u prvih pet mjeseci) od ukupnog izvoza. Od 4,7 milijardi eura izvoza u prvih pet mjeseci, na tržišta EU otišlo je 3,2 milijarde. Dvije trećine toga pak ostvareno je na tržištima samo četiriju zemalja – Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije.
Izvoz hrane najveći I samo na tim tržištima hrvatski izvoz ima postojan trend rasta, a kod svih ostalih bilježe se velike oscilacije. Tako je, recimo, lani na tržište Velike Britanije u prvih pet mjeseci izvoz iznosio 123 milijuna eura, ove godine svega 70 milijuna. Nasuprot tome, izvoz u Švedsku ove je godine za to vrijeme povećan s lanjskih 31 milijun na 74 milijuna. Najveći indeks rasta hrvatskog izvoza unutar EU u ovoj godini bilježi se prema Irskoj (417 posto!), ali, naravno, na niskoj osnovi, jer riječ je o svega 18 milijuna eura. U ukupnom petomjesečnom izvozu najveći udjel, oko devet posto, pripada proizvodnji prehrambenih proizvoda, koja je iznosila 410 milijuna eura. Slijedi izvoz gotovih metalnih proizvoda (382 milijuna eura), strojeva i uređaja (348 milijuna), električne opreme (345 milijuna) te farmaceutskih proizvoda (322 milijuna).