Branje trešanja može biti riskantniji poduhvat od vožnje motociklom bez zaštitne kacige, barem po iskustvu slovenskih traumatologa koji se u zadnja dva tjedna susreću s neuobičajeno velikim brojem teško povrijeđenih u padu s trešanja koje su ove godine bogato rodile.
Od kraja travnja imamo pravu "epidemiju" traumatskih povreda zadobivenih pri padu s trešnje. Do sada smo već obradili više od 50 ljudi, dok ih je lani u cijeloj sezoni trešanja bilo upola manje češnje - samo 24", kazao je u izjavi za medije Matej Cimerman, predstojnik kliničkog odjela za traumatologiju ljubljanskog Sveučilišnog kliničkog centra (UKC).
>>> Procvale trešnje u Tokiju, počinje proslava proljeća
Kako je dodao, radi se o vrlo teškim ozljedama poput fraktura kralježnice, bedrene kosti i drugim lomovima, a rehabilitacija nastradalih traje najmanje pola godine.
Posebno zabrinjava činjenica da je prosječna starost pacijenata viša od 70 godina, a kad ih pitamo zašto su riskirali i popeli se na stablo, obično kažu da mlađi nisu imali vremena i da je šteta da trešnje ostanu neobrane ili sagnjiju, kažu na ljubljanskoj traumatologiji.
"Klinika nam je praktično puna berača trešanja, takve povrede skoro su prestigle one uzrokovane nesrećama motorista, koje su karakteristične za ovo razdoblje", kazao je Cimerman, dodavši kako starije ljude stalno treba upozoravati da se ne penju na stabla i tako riskiraju nesreću bez potrebe.
Što se tiče povreda u nesrećama motorista, njih je ove godine na području koje pokriva ljubljanska traumatologija bilo nešto manje nego lani - operirali su 67 nastradalih u takvim nesrećama, a lani u istom razdoblju 80. Za razliku od povreda u padu s trešnje, u motorističkim nesrećama većinom se radi o mlađim ljudima, ali ima i onih u srednjoj dobi, a dosta je i stranaca.
"Povrede motorista vrlo su kompleksne i jedna takva kirurška obrada treba 10 do 12 sati, pa smo sretni što je takvih teških slučajeva manje nego lani", kazao je doktor Cimerman.