Uz povijesnu kuriju Plepelić dvor u Vrhovcu, na imanju obitelji Ferenac u vinogorju pod okriljem Grada Ozlja, danas je izvršena sadnja 50 trsova u sklopu eksperimentalnog vinograda koji se zasniva na sedam novootkrivenih, ali zapuštenih autohtonih sorti vinove loze otkrivenih na području ozaljsko-vrhovačko-vivodinskoga vinogorja. Iza ove sadnje stoji višegodišnje istraživanje koje je sa svojim suradnicima provodio docent u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu Domagoj Stupić.
Tim je genskim istraživanjem utvrđeno da se radi o sedam različitih sorti karakterističnih za spomenutu vinogradarsku regiju, od kojih su tri pronađene na više lokaliteta zapuštenih 100-godišnjih vinograda na području Vrhovca, tri su sorte genski identične pronađene na području Vivodine, a jedna je utvrđena na lokaciji starih vinograda u Hrašću Svetičkom. Među njima je i stara hrvatska belina, naša već potvrđena „hit-sorta“ koja je pronađena i u Zagorju i na ovom širem ozaljskom vinogorju.
Ta sorta, za koju se smatralo da je izumrla, vrlo je zanimljiva, dodaje Stupić, jer je potvrđeno da je ona roditelj 40-ak svjetskih sorti, među kojima je i poznati chardonnay.
Bitno je, kaže Domagoj Stupić, da su svi uzorci starih trsova genski podudarni unutar određene skupine, što dokazuje da se radi o sortama, ali dokazano različitog genskog profila od sorti koje se nalaze na popisu preporučenog i odobrenog sortimenta, koji se sastoji od dominantnih i udomaćenih sorti poput graševine, štajerske beline, plaveca žutoga, chardonnaya, rajnskoga rizlinga, rizvanca, silvanca, kraljevine, pinota, portugisca, zweigelta, merlota, frankovke, i sličnih internacionalno priznatih sorata, s izuzetkom cabernet-sauvignona.
- U ovoj fazi našeg istraživanja doista ne možemo reći o kojim se sortama radi, jer je riječ o primjercima trsova pronađenih u zapuštenim vinogradima za koje ni njihovi vlasnici, bolje reći dio nasljednika ne zna o čemu se radi, pa to ili zovu nekim uopćenim nazivom poput „beline ili črnine“. Zato ćemo moći deteljnije otkriti o kakvom se potencijalu za proizvodnju vina radi tek nakon nekoliko godina, kad iz ovog eksperimentalnog vinograda uzgojimo dovoljan broj cijepljenih trsova, pa da na osnovi njihovih prinosa prikupimo dovoljnu količinu grožđa iz koje ćemo stvoriti vino. Trebat će nam četiri do pet godina da od svake od tih sorata dobijemo barem 20-ak trsova. Tek tada na osnovi ekspertize i evaluacije kvalitete tih vina moći ćemo donijeti i konačan zaključak možemo li te sorte i vina shvatiti kao potencijal za razvoj autohtonih vina. Dapače, ovisno o rezultatima, možemo poraditi na razvoju kupažiranja, to jest razvoja njihovih miješanja na razini cuvée kulture, kazao je Domagoj Stupić.
Osim očuvanja biogenskih resursa pronađenih autohtnonih sorti, vrijednost ovog projekta, kaže Stupić, jest upravo u toj autohtonosti, na osnovi koje se uz razvoj proizvodnje i sposoban marketing može razviti dobar doprinos obogaćenju ponude čitavog vinogorja, koje već razvija svoju vinsku cestu i odgovarajuću gastronomsku i enološku ponudu.
[caption id="attachment_385788" align="aligncenter" width="749"]
Domagoj Stupić, Foto: Mladen Volarić[/caption]
No, najprije u sljedećih četiri do pet godina od danas posađenih trsova treba razmnožiti dovoljnu količinu svake od ustanovljenih sorti da bi se dobila količina grožđa za proizvodnju vina, nakon čega se može odrediti i potencijal. Neke od tih sorti, smatra Stupić, možda neće imati potencijal za dobivanje vrhunskih vina, ali će zato možda biti vrlo dobra za kreiranje rosea ili pjenušaca, a i maceracijama se može od nekih od njih izvući sasvim novi identitet.
- S obzirom na promjenu klime, možda se neke od tih „probuđenih“ i revitaliziranih sorti pokažu manje osjetljivima na drastične klimatske promjene, od suše do bolesti koje dolaze u vlažnim sezonama, a sve će to biti pod monitoringom našeg tima s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kaže Stupić. Da bi se svih sedam oglednih sorti moglo i službeno potvrditi kao sorte, slijedi još i postupak provjera u literaturi i međunarodnim standardima i administraciji, a sličan postupak slijedi i za desetak pojedinačnih vrlo specifičnih trsova koje za sad ne možemo svrstati u sorte dok ih potpuno genski ne istražimo i verificiramo, kazao je Stupić.
[caption id="attachment_385790" align="aligncenter" width="750"]
Foto: Mladen Volarić[/caption]
Vinogradari iz vinogradarskih udruga iz Vrhovca i Vivodine već su pokazali interes za uključenje u ovaj program, ali čekaju rezultate analiza prvih vina i proizvodnju dovoljnog broja cjepova za pokusnu proizvodnju i na svojim položajima, uz nužnu edukaciju o podrumarskoj tehnologiji od strane ekipe s Agronomskog fakulteta predvođene „domaćim dečkom“ Domagojem Stupićem.
Isti je tim već započeo slične projekta pronalaska autohtonih sorata grožđa i u Međimurju, Moslavini, Zagorju, na Krku i u Zadarskoj županiji.