Zaštita potrošača u slučajevima vezanim uz nepoštene ugovorne odredbe u kreditima i dalje predstavlja sistemski problem, zaključak je konferencije koju je na tu temu u petak u zagrebačkom hotelu Dubrovnik organizirala Udruga Franak.
U uvodnom obraćanju Denis Smajo je u ime Udruge izrazio žaljenje što se na konferenciji nije pojavio nitko iz Hrvatske udruge banaka. Prvo izlaganje održala je Tamara Ćapeta s Katedre za europsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i istaknula da je europsko pravo tek odnedavno zaživjelo u hrvatskom pravosuđu. Navela je, međutim, da sud EU nije nadležan za pitanja oko sporova nastalih prije hrvatskog članstva u Europskoj uniji, a među najvažnijim mehanizmima koji su mu na raspolaganju svakako su pozivanje na prethodne sudske postupke, kao i suradnja s domaćim sudovima. Hrvatski sudovi, objasnila je, tako se u slučajevima tužbi vezanih uz kredite u stranim valutama pozivaju na direktivu o zaštiti potrošača, pravu na djelotvornu sudsku zaštitu, kao i na načela ekvivalentnosti i djelotvornosti.
>>>Udruga Franak: Opravdanost valutne klauzule ponovno pred Visokim trgovačkim sudom
Odluke Ustavnog suda važne za zaštitu potrošača predstavio je sudac Ustavnog suda Goran Selanec i obrazložio kako su vezano uz ‘švicarce‘ donijeli šest odluka od kojih su najvažnije ocjena ustavnosti Zakona o potrošačkim kreditima, donesena 4. svibnja 2016. godine, kojom je uvedena i prekršajna sankcija za banke "teška" od 80.000 do 200.000 kuna po ugovoru. Zakonodavac je, pojašnjava, u teoriji natjerao banke da poštuju svoje obaveze, ali nije naložio način na koji bi se ta odluka trebala provesti.
Druga kljulčna odluka donesena je 13. prosinca iste godine i odnosila se na tužbu Udruge Potrošač. Tada su, naime, naložili reviziju ‘poštenosti‘ valutne klauzule i ukinuli odluku Vrhovnog suda u dijelu koji se odnosi na valutnu klauzulu u švicarskom franku za sve banke. Nadalje, presudnom drži i odluku kojom je bankama naložena konverzija kredita u francima u kredite u eurima.
U ime Vrhovnog suda okupljenima se obratio Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, i ukratko nabrojao probleme s kojima se susreću na području zaštite potrošača. Tako se u dva predmeta pojavilo pitanje kada nastupa zastara, o čemu će odluka biti objavljena u narednim tjednima. Tužitelji su u oba predmeta bili fizičke osobe protiv banaka, te su oba vezana uz kredite u ‘švicarcima‘. Uz to, tu je i pitanje zbog čega se odluka o konverziji odnosi samo na franak, a ne i na euro. Također, potvrdio je kako se u Hrvatskoj otvorila mogućnost i pravnim osobama da podignu tužbu protiv banaka zbog kredita u francima.
>>>Moguć novi ‘slučaj franak’, ali za pravne osobe
Odvjetnik Srđan Kalebota izjavio je kako su franci otvorili Pandorinu kutiju i kako su po pitanju zastare hrvatski sudovi donijeli tri različite odluke. Županijski sud u Rijeci tako je odlučio da zastare nema, osječki je zastaru prekinuo, dok je zagrebački odlučio kako zastara stupa na snagu pet godina nakon dobivanja kredita.
Istaknuo je i da je jednostrano promjenjiva kamatna stopa potrošačima donijela pravnu neizvjesnost i nepoštenim odredbama označio obvezu plaćanja poreznih opterećenja kreditora kao i budućih i nedonesenih općih uvjeta poslovanja.
Kao korake koje je potrebno poduzeti naveo je povećanje zaštite ljudskih prava (ovrhe) i skratiti trajanje postupaka pošto je u njima primjetan nesrazmjer snage stranaka u postupku, posebno po pitanju troškova.