Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život pozvala je u utorak Ministarstvo poljoprivrede da iz saborske procedure povuče prijedlog zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG), poručujući kako bi bez potrebnih izmjena taj zakon mogao biti "zadnji čavao u lijes OPG-ovima".
Prijedlog zakona o OPG-ovima Hrvatskoj je nužno potreban, ali su ga radili pravnici, a ne stručnjaci za poljoprivredu koji imaju znanja o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik Udruge Antun Laslo.
>>>Panenić: Prijedlog zakona o OPG-u nepovoljan je za poljoprivrednike
Tajnik Udruge Vladimir Margeta kaže kako je zakonski prijedlog administrativni akt, koji u većem dijelu sadrži samo administrativne odredbe i kazne te niz nelogičnosti, nepravilnosti i neusklađenosti s ostalim zakonima.
Zakon o OPG-ovima trebao bi biti središnji zakon kada je u pitanju hrvatska poljoprivredna proizvodnja i ukazivati na središnju ulogu OPG-ova u razvoju poljoprivrede i očuvanju života na selu, ali ovaj zakonski prijedlog napravljen je samo da bi zadovoljio formu, bez sadržaja i vizije, ustvrdio je Margeta.
>>>Tolušić: U poljoprivredi nikad više novca, nikad manje proizvodnje
Smatra kako je zajednički problem zakonima iz područja poljoprivrede nepostojanje strategije razvoja hrvatske poljoprivrede, odnosno činjenica da ne znamo koliko imamo poljoprivrednog zemljišta, koliko hrane danas proizvodimo i koliko ćemo trebati proizvoditi za 5 ili 10 godina. Stoga se ni iz prijedloga zakona ne može se iščitati gdje će biti OPG-ovi za 5 ili 10 godina i koliko će hrane proizvoditi, rekao je Margeta.
Ministarstvo poljoprivrede je pozvao da povuče predloženi zakon iz procedure i doradi ga unošenjem i odredbama koje će naznačiti značaj OPG-ova te smjernice za proizvodnju hrane u budućnosti, jer bez takve strategije niti jedan zakon neće moći biti implementiran. Margeta je podsjetio i kako udruga od prvoga dana djelovanja naglašava potrebu postojanja specijalizirane agrobanke koja će pratiti hrvatsku poljoprivredu. Po njegovu mišljenju, to bi trebala biti Hrvatska poštanska banka (HPB), kao jedina preostala banka u državnom vlasništvu.
>>>Više od 150 milijuna kuna za razvoj malih OPG-ova
Postoji inicijativa da se HPB dokapitalizira privatnim novcem, iznosom od 600 milijuna kuna, čime bi država prestala biti većinski vlasnik HPB-a, a time bi ideja o osnivanju agrobanke ostala neostvarena, ustvrdio je Margeta.
U Udruzi drže da treba spriječiti dokapitalizaciju kojom će država izgubiti većinski udio u toj banci. Cjelokupan razvoj poljoprivrede na OPG-ovima u razvijenim europskim zemljama počiva na povoljnim kreditima i garancijama koje daju agrobanke, poručio je Margeta.