Sastao se sa svima, s poreznom i ekonomskom strukom, poslodavcima, akademskom zajednicom, ali do objave koalicijskim partnerima nitko nije znao u kojem će smjeru financministar Zdravko Marić zavrtjeti četvrti krug poreznoga rasterećenja koje je obećao predstaviti do kraja ovog mjeseca.
Pritisci, lobiranja, prijedlozi poslodavaca, sindikata, ugostitelja itekako su poznati (traži se povećanje neoporezivoga dijela dohotka, povratak neoporezivoga toplog obroka, smanjenje najniže stope poreza na dohodak, plaćanje samo petnaest dana bolovanja, vraćanje ugostiteljima PDV-a od trinaest posto…).
Iako vlast tvrdi da je u prva tri kruga porezno rasterećenje dosegnulo 6,6 milijardi kuna, izračun poslodavaca pokazuje da unatoč svim ‘rasterećenjima‘ porezna presija raste – s 33 posto u vrijeme Martine Dalić na današnjih 37 posto. Dvojbu kako povećati plaće bez rezanja poreznih stopa Marić rješava pomalo alanfordovski – poreznim rasterećenjem povećava poreznu presiju. To, doista, malo komu uspijeva.
A do usuglašavanja četvrtog kruga porezne reforme, pogledajmo koji su najvažniji dosadašnji potezi.
Prvi krug – primjena od 1. siječnja 2017.
- Stopa poreza na dobit smanjena s 20% na 18% i uvedena nova stopa od 12% za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do tri milijuna kuna; ukinuta je porezna olakšica za reinvestiranu dobit.
- Ukinuta je stopa poreza na dohodak od 12%, uvedeni su novi porezni razredi i porezne stope: stopa od 24% za mjesečni dohodak do 17.500 kuna, stopa od 36% za mjesečni dohodak iznad 17.500 kuna; povećan je osobni mjesečni odbitak s 2600 na 3800 kuna
- Ukinuta je snižena stopa PDV-a od 13% za ugostiteljstvo.
Drugi krug – primjena od 1. siječnja 2018.
- Povećan prag za ulazak u sustav PDV-a s 230.000 na 300.000 kuna.
- Omogućen je odbitak 50 posto pretporeza za nabavu ili najam automobila vrijednih do 400.000 kuna; samostalnim djelatnostima i tvrtkama također se priznaje 50 posto poreznog odbitka za troškove vezane uz automobil.
- Trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika postaje neoporeziv, a prag za određivanje godišnjeg iznosa plaće u naravi (npr. bonovi) podignut je s 400 na 600 kuna.
Treći krug – primjena od 1. siječnja 2019.
- Snižena je stopa PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene, bezreceptne lijekove; na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.
- Prag stope poreza na dohodak od 24% s 17.500 kuna podignut je na 30.000 kuna; iznad toga stopa je 36%.
- U sustavu doprinosa na plaće ukinuti su doprinosi od 0,5 posto za ozljede na radu i doprinos od 1,7 posto za zapošljavanje (HZZ-ov prihod); doprinos za zdravstveno osiguranje povećan je s 15% na 16,5%.
Četvrti krug – prijedlog
- Smanjenje stope PDV-a sa 25 posto na 24 posto.
- Za mlade do 25 godina ukida se porez na dohodak, a oni od 26. do 30. godine života plaćat će amo 50 posto tog poreza.
- Prihodovni prag za nižu stopu poreza na dobit od 12 posto povećava se sa 3,5 milijuna kuna na sedam milijuna (ili na 7,5 milijuna).
- Troškovi smještaja, toplog obroka, dopunskog zdravstvenog osiguranja i vrtića bit će za poslodavce porezni odbitak
- Uvodi se porez na pića s prevelikim udjelom šećera.
Kompletnu analizu poreznih reformi ove Vlade pod naslovom Marićev čvor - kako podignuti plaće bez smanjenja poreznih stopa? možete pročitati u novom tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera