Govoreći na međunarodnom znanstvenom skupu u organizaciji Rifina i Janafa ‘Kako poreznim sustavom i poreznom politikom podržati uvođenje eura‘ ministar financija Zdravko Marić objasnio je da su sve dosadašnje analize pokazale kako bi ulazak Hrvatske u eurozonu donio više koristi domaćoj ekonomiji na dugi rok, dok bi troškovi uglavnom bili manji i jednokratni. Ministar je u ponedjeljak na skupu organiziranom povodom 25. godina časopisa Ekonomija/Economics održanom u zagrebačkom hotelu International rekao da nitko u ovom trenutku ne može prejudicirati kada bi Hrvatska mogla postati članica eurozone te ukratko izložio dosad učinjeno u pogledu porezne politike i planove za drugi dio mandata.
>>> Vujčić podcrtao ‘znatne i trajne koristi‘ uvođenja eura
Tijekom ove godine, najavio je, bit će izrađena ex post analiza postignutog, naglasivši namjeru Vlade da porezni sustav učini predvidljivim, odnosno da se konačno postigne porezna sigurnost. Osnovni ciljevi tijekom sljedećih godina bit će stvaranje sustava koji je jednostavan, transparentan, pravedan, dosljedan i predvidiv, istaknuo je Marić. Detalje o mogućem daljnjem poreznom rasterećenju nije želio niti ovom prilikom dati, ali je ponovio kako će zahvati u poreznom sustavu ići u smjeru produbljivanja partnerskog odnosa s gospodarstvenicima i educiranja i upozoravanja prije kažnjavanja.
Glavni savjetnik Sektora istraživanja Hrvatske narodne banke Maroje Lang izložio je strategiju uvođenja eura koju su izradili HNB i Vlada, naglasivši kako su eventualni rast cijena pri konverziji i gubitak monetarne suverenosti dva najistaknutija prigovora uvođenju eura. Hrvatskoj predstoje tri faze u ovom procesu, počev s ulaskom u ERM tečajni mehanizam za koji ne postoje jasna pravila pristupanja. U sljedećoj fazi Hrvatska će morati ispuniti kriterije konvergencije te u posljednjoj biti sposobna funkcionirati u okviru zajedničke monetarne politike. Osnovi preduvjeti su zdrave javne financije i strukturne reforme (postizanje održivog rasta, otvaranje radnih mjesta, smanjivanje makroekonomskih neravnoteža…), dok se porezi u postojećem dokumentu rijetko spominju, uglavnom u kontekstu konkurentnosti.
>>> Klub izvoznika: Vujčić - Hrvatska je spremna za usvajanje eura
Prema Langu, porezno opterećenje je u Hrvatskoj visoko, no sama struktura sustava nije toliko loša, teza s kojom se u kasnijem predavanju složio i ‘domaćin‘ Guste Santini. Da imamo primjere drugih zemalja na kojima možemo učiti poručila je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca. Ona je i ovom prilikom upozorila na nužnost poreznog rasterećivanja i provođenja reformi, posebice u pogledu rashodovne strane proračuna, bez čega ne može biti ozbiljnijeg rasterećenja gospodarstva.
Glavni direktor Ekonomskog instituta u Beogradu Dragan Šagovnović u kratkom je predavanju napomenuo kako euro sam po sebi ne rješava problem konkurentnosti, tema o kojoj je više govorio ekonomski stručnjak Mladen Vedriš. Neovisno o uvođenju eura, Hrvatska mora provesti reforme i poboljšati svoju konkurentnost koja od početka mjerenja 2008. samo pada jer su drugi bili brži, zaključio je Vedriš. Na kraju prvog dijela, Santini je okupljenima demonstrirao podatke koji pokazuju koliko je hrvatska ekonomija porezno opterećena, pogotovo rad, a posljednja porezna reforma uspjela je tek zaustaviti trend povećanja poreznog opterećenja.