Na 16. HBOR-ovoj Međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza održanoj u ponedjeljak gostovao je i potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Vazil Hudak. Tom je prilikom EIB s HBOR-om potpisao ugovor o zajmu od 250 milijuna eura koji je dio dugoročnije suradnje dviju institucija. U kratkom razgovoru za Lider Hudak je komentirao projekte u Hrvatskoj te upozorio na neke važne promjene.
-
Potpredsjednik EIB-a upozorava da nakon Brexita neće biti dovoljno nepovratnih sredstava za kohezijsku politiku i ulaganja iz strukturnih fondova. Načelno je stajalište da treba pojačati financijske instrumente kako bi se to kompenziralo.
Posebno vas za financiranje zanimaju projekti pametnih gradova?
- Pametne gradove vidimo kao dobar način promicanja inovacija, uvođenja novih tehnologija i općenito spajanja boljeg života građana s poticanjem novih tehnologija i pokretanja novih tvrtki, startupova, čime se otvaraju i radna mjesta. Iz tog razloga ‘guramo‘ projekte, ne samo u Hrvatskoj, usmjerene na lokalnu zajednicu u kojima bi EIB mogao dati financijsku i tehničku potporu. Oni mogu biti usmjereni na promet, poput autonomnih automobila, energiju, kao što su pametne mreže, upravljanje vodom i otpadom itd.
- Koji su problemi s financiranjem kohezijske politike?
- Postoji rupa u financiranju europskog proračuna nakon 2020., djelomično zbog izlaska Ujedinjenoga Kraljevstva, djelomično zato što neke neto uplatiteljice ne mogu pridonijeti koliko su mogle u prošlosti. Ta je rupa procijenjena na nekih 20 milijardi eura, što znači da neće biti dovoljno nepovratnih sredstava za kohezijsku politiku i ulaganja iz strukturnih fondova. Načelno je stajalište da treba pojačati financijske instrumente kako bi se kompenziralo taj gubitak sredstava.
- Što to znači točno, povećati udjel financijskih instrumenata?
- Primjerice, sada imate sustav u kojem financiranje iz europskih sredstava iznosi 85 posto, a preostalih 15 dolazi od članica. Taj će se omjer vjerojatno promijeniti i bit će manje nepovratnih sredstava, a više sufinanciranja ili će biti područja u kojima nepovratna sredstava uopće više neće biti dostupna, odnosno povećat će se uporaba instrumenata koje treba otplatiti. Dakle, ona područja u kojima postoji generiranje prihoda uglavnom će biti pokrivena financijskim instrumentima i pitanje je sada kako identificirati ta područja, kao i prilike za ‘blending‘, gdje se neke troškove može pokriti nepovratnim sredstvima, a druge financijskim instrumentima.
>>>Istraživanje: EIB će do 2020. stvoriti 2,25 milijuna novih radnih mjesta diljem EU