Analizirajući brojku od 322.000 trenutačno blokiranih građana za Hrvatsku udrugu banaka Velimir Šonje, ekonomski stručnjak i urednik portala ‘Ekonomski lab‘, iznio je zaključke u HRT-ovoj emisiji ‘Studio 4‘.
Broj blokiranih građana unazad godinu dana smanjio se za 8000, što je vrlo mali postotak u odnosu na ukupan broj blokiranih. Što se tiče kratkoročno blokiranih građana, onih koji su ovršeni zbog jednog ili dva predmeta i uspjeli su otplatiti svoj dug nakon par mjeseci, tvrdi Šonje, izrazito se smanjio. Točnije, broj kratkoročno blokiranih se prepolovio, uspoređujući s brojkom od 100.000 koliko ih je bilo na vrhuncu krize 2014. godine.
- Suština problema ovrha blokiranih građana je koncentrirana kod ljudi s dugoročnim dugom preko godinu dana, nastavlja Šonje. Onome koji potone u takvu situaciju, teško se iščupati van. U ovoj kategoriji je oko 270.000 građana.
>>>Blokirani: S jedne strane se brišu milijarde, s druge konfiscira imovina
Šonje napominje da ukupan iznos blokada raste zato što rastu iznosi blokada građana s dugoročnim i iznimno velikim dugovima.
Jedan od važnijih zaključka koje je iznio Šonje kaže da je za 63 posto ovršenog duga odgovorno samo 10.000 blokiranih građana te napominje da ukupan iznos blokada raste zato što rastu iznosi blokada građana s dugoročnim i iznimno velikim dugovima.
Poslovni segment
U ‘poslovnom segmentu‘ kako ga je Šonje nazvao prosječan dug iznosi oko 5 milijuna kuna, a čine ga nekoliko tisuća ljudi s dugovima iznad milijun kuna. Tu spadaju obrtnici, ljudi koji su kao fizičke osobe ulazili u poduzetništvo s nekretninama i sa svojom osobnom imovinom jamčili za obveze svojih poduzeća.
Šonje tvrdi kako se taj segment znatno razlikuje od masovne blokade i treba ga rješavati zasebno i na potpuno drugačiji način.