Tko god je na početku godine uložio u fond ZB euroaktiv 100.000 kuna, danas ima 18.000 kuna više. Naime, spomenuti je fond u prvih sedam mjeseci ostvario prinos od 18,4 posto. No nije jedini s atraktivnim prinosom. Top deset fondova po prinosu u prvih sedam mjeseci imalo je dvoznamenkastu zaradu.
Osim toga, prvi put u posljednjih 12 godina imovina fondova u Hrvatskoj opet je premašila iznos od 20 milijardi kuna, pa je ulaganje u fondove nanovo postalo atraktivno i velikim i malim investitorima. Unatoč lošim rezultatima u 2018. godini, a većina fondova nije uspjela zaraditi novac svojim ulagačima, do sada fond menadžeri imaju razloga biti zadovoljni i malo mirnije dočekati kraj godine. A zadovoljstvo s njima dijeli i oko 217.000 osoba, ulagača u fondove.
- Usporeni gospodarski rast natjerao je središnje banke na dodatno spuštanje kamatnih stopa, pa je tako i američki FED prvi put nakon recesije iz 2008. godine počeo spuštati kamatne stope, iako makroekonomske brojke američke ekonomije ne opravdavaju takav potez. Nadalje, prisutan je i rizik od rasplamsavanja trgovinskog rata SAD-a i Kine kao dva najvažnija globalna trgovinska igrača. Nešto bliže nama, usporavanje gospodarskog rasta u EU također zabrinjava ulagače, kao i Europsku središnju banku, koja nema više prostora dodatno snižavati kamatne stope pa imamo situacije gdje se velik broj državnih obveznica najrazvijenijih europskih gospodarstava trguje po negativnim prinosima. Do kraja godine će, u ovim neuobičajenim okolnostima rekordno niskih kamatnih stopa, potezi središnjih banaka biti pod posebnim povećalom – smatra Vladimir Perić, portfeljni menadžer Raiffeisen Investa.
U novom broju Lidera - od četvrtka u tiskanom izdanju, a već od srijede u digitalnom izdanju - možete pročitati detaljnu analizu kretanja prinosa fondova, tko je ostvario najbolji rezultat, što se očekuje do kraja ove godine, koji rizici prijete tržištu kapitala i kako se obraniti od recesije