Prve reference o konceptu virtualne stvarnosti dolaze iz znanstvene fantastike i kratke priče Stanleya G. Weinbauma iz 1935. godine s nazivom "Pygmalionove naočale" koja opisuje sustav za projekciju holografskih zapisa fiktivnih iskustava uz poticanje mirisa i dodira. Tridesetak godina kasnije, profesor Ivan Shuterland uz asistenciju studenta Boba Sproulla stvara prvi pravi headset za virtualnu (VR) i proširenu stvarnost (AR), toliko težak i nezgrapan da je poput lustera visio sa stropa. Uz brzo premotavanje naprijed, VR nakon desetljeća probijanja s ovom godinom ulazi u zbilju i postaje dio zrelog high-tech mainstreama u kojem se natječu Facebook, Sony, Samsung, HTC, Google i drugi velikani industrije. On pritom nudi "obećanu zemlju" gdje je imaginacija jedina granica za stvaranje novih svjetova, na što se nedavno osvrnuo Elon Musk ocijenivši da današnja tehnologija uparena sa super-realističnom grafikom otvara mogućnost da svi skupa već živimo u računalom generiranom svemiru.
>>>Bank of America: Šanse da živimo u ‘Matrixu‘ iznose 20 do 50 posto
Provokativne i metafizičke sugestije na stranu, današnji VR oduševljava na prvu i bez izuzetka, pa makar početno iskustvo bili uber jeftini kineski setovi ili kartonski Google Cardboard koji virtualnu stvarnost simuliraju pomoću pametnih telefona. Dok su takvi rudimentarni uređaji zgodni i pristupačni, prave poslastice vrebaju na drugoj, premium strani spektra, gdje izrazito moćan hardver omogućuje istinsko uranjanje u virtualne svjetove bila riječ o videoigrama, simulaciji letenja u maniri Supermana, šetnji po udaljenim kucima Sunčeva sustava, predahu na tropskom otoku nakon teškog radnog dana ili dobrom starom seksu. Realnost i interakcija s generiranim slikama i okolišem je pritom prokleto, reklo bi se bezobrazno upečatljiva, o čemu svjedoče sve brojniji videozapisi na webu u kojima mladi ili već vremešni gameri zaboravljaju da su okićeni senzorima i uređajima dok panično bježe od virtualnih zombija po cijenu udaranja najmilijih ili razbijanja pokućstva.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=0FBXXXI1nVA[/embed]
Pogledajmo tko su glavnei krivci za aktualnu i nezaustavljivu VR groznicu:
Oculus Rift
Oculus Rift je lansiran 2012. na Kickstarteru gdje je brzo osvojio podršku mikro-investitora u iznosu od 2,5 milijuna dolara. Dvije godine kasnije, tvrtku je za 2,5 milijarde dolara kupio Facebook označivši renesansu VR-a čiji ozbiljniji idejni korijeni sežu sve do pedesetih godina prošlog stoljeća. Oculusov headset (po naški naglavak) je na tržištu od ožujka prošle godine i može se prihvatiti kao glavni povod za aktualnu histeriju koju VR izaziva kod ranih usvojitelja. Rift se na računalo spaja preko DVI i USB priključaka, posljednja inačica nudi stereoskopske ekrane u rezoluciji od 2160x1200 piksela i može obraditi njih 233 milijuna u sekundi uz osvježavanje od 90Hz-a. Suočen s konkurencijom, Oculus ovih dana smanjuje hardverske zahtjeve za Rift, a potencijalni kupci mogu očekivati i relativno brzu korekciju cijene nadolje.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=ob3a6Qbp0qI[/embed]
Cijena: oko 5,000 kuna Težina: 380 grama
HTC Vive
HTC Vive je osmišljen i izrađen u suradnji s Valveom, industrijskim titanom na području računalne zabave koji se proslavio serijom videoigara Half-Life i platformom za online kupovinu videoigara Steam. Po sudu brojnih kritičara, Vive je ponajbolji od danas dostupnih uređaja. On dolazi s ekranima iste rezolucije kao Rift (2160x1200), ali i sedamdeset senzora nužnih za sprječavanje mučnine ili kašnjenja u odazivu (slike). Uz oslanjanje na rastući eko-sustav VR igara sa Steama, HTC-ov headset trenutačnu prednost može zahvaliti "Svjetionik" (engl. lighthouse) sustavu koji korisnicima omogućuje da u senzorima okićenom prostoru smanje rizik od sudaranja sa zidom ili pokućstvom.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=qYfNzhLXYGc[/embed]
Cijena: 5,500 - 7,000 kuna Težina: 555 grama
Sony PlayStation VR
Prošle godine lansiran PlayStation VR (PSVR) je pronašao put do 1.4 milijuna kupaca. Za razliku od Oculus Rifta i HTC Vive oslonjenih o osobna računala, Sony VR je dodatak PS4 konzoli. Headset je, kako besramno priznaje Sony, tehnološki inferioran spomenutoj konkurenciji (1920×1080/120Hz), ali zato dolazi s pristupačnijom cijenom i nastupa na već osvojenom tržištu. Sony je zaključno sa svibnjem 2016. prodao 40 milijuna PS4 konzola i prošlog Božića uživao pomamu za PS4 Pro konzolom čiji je hardver umanjio prednost rivala gonjenih sirovom snagom modernih računala. Osim zagarantirane budućnosti u smislu ekosustava i prodaje, PSVR od konkurencije odudara i dizajnom koji podsjeća na filmski hit Tron i dobro alocira osjetnu težinu headseta.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=AISYV-j_3_c[/embed]
Cijena: 2,800 kuna Težina: oko 610 grama
Samsung Gear VR (2016)
Samsung Gear VR izvana nalikuje prethodniku, no iznutra nudi više prostora i bolje ozračivanje zbog čega više nema kondenzacije na lećama. Gear VR (2016) širi kut gledanja s 96 na 101 stupanj i smanjuje refleksije. Iako tek igračke u odnosu na snažniju konkurenciju, headseti za mobilni VR predstavljaju sjajan i pristupačan portal za ulazak obitelji u virtualnu stvarnost. Sve što vam treba su kompatibilni pametni telefoni o čijim svojstvima ovisi i dobar dio iskustva.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=FS7NIe_guao[/embed]
Cijena: 700 kuna Težina: 345 grama
Google Daydream View
Google je u listopadu prošle godine predstavio Pixel seriju pametnih telefona sa snažnim hardverom, kvalitetnim OLED ekranima i paprenim cijenama ciljajući situiranije dijelove tržišta. Niti mjesec kasnije, Pixel je upotpunjen VR headsetom s nazivom Google Daydream View koji prve recenzije hvale zbog zanemarive težine postignute korištenjem tkanine umjesto plastike. Google ističe da komplementarni Pixel telefoni imaju "ekrane visoke rezolucije, super-glatku grafiku i visokokvalitetne senzore za precizno praćenje kretanja glave."
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=rLLAA4ENIP4[/embed]
Cijena: 550 kuna (uz Pixel oko 7000 kuna) Težina: 220 grama
Microsoft HoloLens
Microsoft je poznat po hardverskim uspjesima i neuspjesima, no pioniri koji su imali priliku isprobati MS HoloLens kažu da je riječ o "čarobnoj tehnologiji" s potencijalom da promijeni svijet. Uređaj je u posljednjim fazama razvoja, a spaja virtualnu i proširenu stvarnost na način kakav je do jučer bio rezerviran za znanstvenofantastične filmove.
HoloLens izaziva zanimanje poslovnih ljudi, znanstvenika, inženjera ili američke vojske. Trenutačno se mogu nabaviti u svrhu razvoja popratnog softvera za dvadesetak tisuća kuna. Vanjski suradnici kažu da tehnologija u konačnici obećava "holograme", igranje igara u stvarnom okolišu, odnosno svu silu kombinacija "obične", virtualne i proširene stvarnosti. Iako chic i bez hardverskih kompromisa, HoloLens u ovom trenutku nisu bez mana i bespoštedno troše baterije, no to je tako kad vam očale za virtualnu i alternativnu stvarnost gone procesori s 24 jezgre.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=qPEVtqtKw0A[/embed]
Cijena: 20,000 kuna