Hrvatska je u drugom tromjesečju ove godine ostvarila suficit tekućeg računa platne bilance u iznosu od 143,8 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porast za 44,1 milijun eura ili za 44,2 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
To je druga godina za redom da se u drugom kvartalu bilježi suficit tekućeg računa, s obzirom da je prvi put takav višak u drugom tromjesečju zabilježen lani (kada je iznosio 99,7 milijuna eura).
Najviše utjecao račun roba
Na kretanja na tekućem računu platne bilance i u drugom su tromjesečju, uobičajeno, najviše utjecala kretanja na računu roba, gdje se na godišnjoj razini bilježi veći deficit, no istodobno je porastao suficit na računu usluga, ponajprije pod utjecajem rasta prihoda od turizma, dok su blago pogoršani saldo na računu primarnog dohotka i zbroj salda sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija.
Manjak na računu roba u drugom je kvartalu ove godine povećan je za 10,3 posto, na 2,3 milijarde eura, i to zbog bržeg rasta uvoza roba od rasta izvoza. Naime, robni je uvoz porastao u drugom kvartalu za 8,6 posto, na 5,1 milijardu eura, dok je robni uvoz rastao sporije, za 7,3 posto, na 2,8 milijardi eura.
>>>Komentar tržišta kapitala – kvartalni pregled financijskog tržišta
U odnosu na drugo tromjesečje lani deficit na računu roba pogoršan je za 214 milijuna eura, ili za 10,3 posto, "ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza", zamjećuju analitičari Raiffaisen bank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.
Na računu usluga višak
Na računu usluga, pak, u drugom je tromjesečju ostvaren višak od 2,3 milijarde eura, što je za 226 milijuna eura ili 10,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. To je, pak, prvenstveno posljedica ostvarenih prihoda od putovanja odnosno turizma, koji su u drugom tromjesečju iznosili 2,3 milijarde eura, što je na godišnjoj razini porast za 275,5 milijuna eura ili za 13,4 posto.
"Potonje i ne iznenađuje obzirom da je ove godine s rasporedom uskrsnih blagdana kasnije započela turistička predsezona, doprinoseći tako rastućem višku tekućeg računa u drugom ovogodišnjem tromjesečju", podsjećaju analitičari RBA.
>>>ZSE: Pozornost na odgodi revizorskog izvješća, indeksi na putu tjednog gubitka
Blago je u drugom tromjesečju pogoršan saldo na računu primarnog dohotka, gdje je manjak iznosio 398,7 milijuna eura, što je za 7 posto ili za 26 milijuna eura veći manjak nego u istom lanjskom razdoblju. To je, kako objašnjavaju analitičari HNB-a, posljedica rasta dohodaka nerezidenata od njihovih izravnih ulaganja u tuzemstvo.
"Pritom je dobit poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata porasla u većini djelatnosti, osim u bankarstvu, u kojem je dobit smanjena zbog rezervacija banaka za kredite povezane s koncernom Agrokor. S obzirom na to da je putem dividenda isplaćen zamjetan dio dobiti ostvarene u prethodnoj godini, što je uobičajeno za drugo tromjesečje, iznos zadržane dobiti bio je izrazito skroman, a u bankarskom sektoru čak i zamjetno negativan. Kod dohodaka povezanih s portfeljnim i ostalim ulaganjima nastavio se trend pada negativnog salda, koji je posljedica manjih rashoda za kamate na inozemni dug", navode analitičari HNB-a u komentaru platne bilance.
Višak na računu sekundarnog dohotka u drugom je tromjesečju iznosio 544,3 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za nešto više od 12 posto.
No, zbroj salda na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija neznatno je pogoršan, zbog većih uplata u proračun EU-a, ali i slabijeg korištenja sredstava iz EU-a. Naime, unatoč većem iznosu primljenih sredstava iz fondova EU-a u usporedbi s drugim tromjesečjem 2016., nešto je manje sredstava raspoređeno krajnjim korisnicima, objašnjavaju analitičari središnje banke.
>>>Todorić: Izvanredna uprava Agrokora je primjer nesposobnosti i bezakonja
Kumulativni podaci za posljednja četiri tromjesečja pokazuju da je zadržan suficit na tekućem računu platne bilance na razini 2,6 posto BDP-a, a uključujući i kapitalni račun suficit je iznosio 3,6 posto BDP-a. Analitičari RBA na razini cijele 2017. godine očekuju višak na tekućem računu od 3,7 posto BDP-a.
"Ipak treba napomenuti da navedena projekcija uključuje utjecaj rezervacija banaka (1,3 postotnih bodova) koje jednokratno povećavaju suficit. Pozitivna kretanja u bilanci plaćanja bit će posljedica poboljšanja na računima usluga (dobra turistička sezona), bolje iskorištenosti EU fondova, nižih troškova (re)financiranja inozemnog duga te nešto povoljnih kretanja u vanjskotrgovinskog razmjeni Hrvatske", zaključuju analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.