Pustimo sad hrvatske sklonosti da spašavamo EU od novog migrantskog vala ili migrante od europskog zatvaranja granica, da poput papiga ponavljamo velike tuđe priče, glumeći da sudjelujemo u rješavanju velikih europskih pitanja.
>>>Pobjednik izbora Erdogan obećao uvrstiti Tursku među 10 vodećih gospodarstava u svijetu
Pitanje koje se izravno tiče sigurnosti Hrvatske i budućeg političkog izgleda Balkana mnogo je uže, a problem mnogo veći i akutniji nego što je to pitanje generalnog odnosa EU prema migrantskim valovima, koje oni s dubljom političkom analitikom vide kao novi islamski pohod na Europu.
Erdoğan će iskoristiti povoljan trenutak uplašenosti Europe za novi korak u ostvarenju neoosmanskih planova na Balkanu. Političari stare Europe to će najvjerojatnije dopustiti, zaokupljeni održavanjem svoje vlasti i političkih poredaka destabiliziranih prvim migrantskim valom i njegovim posljedicama
Dakle naše usko i potencijalno opasno pitanje glasi: Hoće li novi sultan s Bospora Recep Tayyip Erdoğan iskoristiti povoljan trenutak uplašenosti Europe za novi korak u ostvarenju svojih neoosmanskih planova na Balkanu? A iz tog suženog pitanja proizlazi i nekoliko sljedećih.
Hoće li ustrašena Europa to prešutno dopustiti i prepustiti? Mogu li se nedovršene i raspadajuće balkanske države tome oduprijeti? Što to znači za stabilnost i političku budućnost Hrvatske?
>>>Erdogan: Turska će tražiti od EU-a ostatak od tri milijarde eura za sirijske izbjeglice
Erdoğanova jesen
Odgovor na prvo, usko i jednostavno pitanje, je – da. I sljedeća je jesen za Erdoğana idealan trenutak. Erdoğan ne bi bio to što jest da ne pokuša iskoristiti strah Europe, smušenu i razjedinjenu politiku EU i zatvaranje zapadnoeuropske migrantske rute kako bi učinio korak dalje u provedbi svoje deklarirane neoosmanske politike na Balkanu.
Uostalom, balkanska migrantska ruta ili tzv. ruta džamija dijelom je i projektirana kao dio tog plana. Erdoğan je otvoreno demonstrirao svoje namjere i svojim velebnim predizbornim skupom u Sarajevu, označivši Sarajevo i BiH kao svoju ekspozituru u daljnjem pohodu na Europu i daljnjim nastojanjima islamizacije Staroga kontinenta. A i nakon najnovije izborne pobjede progovorio je o ratu križa i polumjeseca u Europi.
>>>Višnja Starešina: Nakon sve izglednijeg odlaska Angele Merkel nova Europa ostaje bez lidera
Sumnjati hoće li novi sultan s Bospora najesen krenuti u daljnje osvajanje Balkana jednako je besmisleno kao što je nekoć bilo besmisleno sumnjati hoće li Mehmed II. Osvajač nakon osvajanja Carigrada krenuti na Balkan ili hoće li Sulejman Veličanstveni nakon okupljanja vojske u svojim bosanskim utvrdama krenuti prema Beču. Drugo je pitanje hoće li EU to dopustiti. Bojim se da je odgovor također potvrdan.
Islamizacija Balkana za Hrvatsku znači trajnu sigurnosnu prijetnju iz doline Neretve Dalmaciji, iz Bihaćke i Cazinske krajine nenaseljenom ‘mekom trbuhu‘ u Lici i Gorskom kotaru… Znači destabilizaciju pa i ugroženost države
Političari stare Europe predvođene Njemačkom i Angelom Merkel toliko su zaokupljeni održavanjem svoje vlasti i političkih poredaka destabiliziranih prvim migrantskim valom i njegovim posljedicama, toliko površni u sagledavanju problema koji i dalje ne žele vidjeti kao politički projekt islamizacije i toliko ustrašeni mogućnošću novog migrantskog vala da uopće ne stignu shvatiti da je Balkan nešto drugo. Da mogućih 200 ili 300 tisuća migranata na Balkanu, bilo novih bilo onih eventualno vraćenih iz država starog EU, nije isto što i isti broj migranata u Njemačkoj ili Francuskoj.
>>>Višnja Starešina: Erdoganov skup u Sarajevu bila je poruka da je BiH postala njegova
Europska spremnost na trgovinu
Da to znači promjenu političke i društvene paradigme u čitavom nizu država od BiH i Kosova do Srbije (Sandžak), Crne Gore, Albanije, Makedonije…
Osim toga, dovoljno su sebi na prvom mjestu da se može očekivati i njihova spremnost na zakulisnu trgovinu s Erdoğanom – pustiti ga na Balkan u nadi da do njih neće stići. Kao nekoć Mehmeda II. i Sulejmana Veličanstvenog. Srednjoeuropske države, koje imaju iskustvo osmanlijskih pohoda, već su sebe zaštitile žicom i odbijanjem migrantskih kvota. Usredotočene su na obranu vlastitih pozicija u EU, a ne na Balkan.
Treće pitanje mogu li se nedovršene i raspadajuće balkanske države tome oduprijeti sadrži i potpitanje: Žele li one to? U velikom dijelu tih država Erdoğan je već odavno stvorio središta svoje političke potpore: najviše u bošnjačkim političkim strukturama u BiH, koju mu je navodno Alija (Izetbegović) ostavio u amanet, ali i na Kosovu, u Makedoniji, Albaniji…
>>>Višnja Starešina: Slavonija kao moguće predvorje trećega svjetskog rata
Nakon jesenskih izbora u BiH moguće je da će upravo Erdoğan biti arhitekt nove strukture države. Perspektiva je da nakon izbora Hrvati budu politički potpuno potisnuti u Federaciji i uz nekoliko desetaka tisuća muslimanskih migranata koji će dobiti azil i državljanstvo, iseljavanje Hrvata iz Federacije BiH bit će zapečaćeno.
Što to znači za Hrvatsku? Trajne sigurnosne prijetnju iz doline Neretve Dalmaciji, iz Bihaćke i Cazinske krajine nenaseljenom ‘mekom trbuhu‘ u Lici i Gorskom kotaru… Znači destabilizaciju pa i ugroženost države. Hrvatska može opstati kao europska država samo ako uvjeri EU da se Europa brani na Balkanu. A ne ako naši politički predstavnici lijepo recitiraju europske floskule.