Nakon što je virtualni Sulejman Veličanstveni, premijerno i reprizno, prejahao sve europske prostore svojeg nekadašnjeg carstva: od Stambola prema Rimu, Beču i Pešti, podučivši raju romansiranoj povijesti gledanoj osmanskim očima, bilo je samo pitanje vremena kada će se ukazati i stvarni politički Mehmed II. Osvajač. I ukazao se u prepunoj sarajevskoj Zetri – sultan Recep Tayyip Erdoğan. Gledano zapadnoeuropskim očima bio je to Erdoğanov predizborni skup, jedini u Europi, jer mu Njemačka, Nizozemska i Austrija, države u kojima žive velike turske zajednice, nisu dopustile održavanje predizbornih skupova.
>>>Erdogan dolazi u Sarajevo na predizborni skup turske dijaspore
Gledano iz perspektive predstojećih jesenskih izbora u BiH bio je to predizborni skup obitelji Izetbegović, u kojoj se očekuje da obiteljsko političko nasljeđe u sljedećoj dionici u Predsjedništvu BiH preuzme Bakirova supruga Sebija Izetbegović. Gledano iz strateške perspektive Erdoğana i Izetbegovića, koji teže dovršetku islamizacije Federacije BiH i njezinom pojačanom izvozu u balkanske države i Zapadnu Europu, bila je to važna demonstracija snage sa znakovitim porukama, koje nadilaze značaj predizbornog skupa.
Pokazna vježba turske snage
Takozvani predizborni skup u sarajevskoj Zetri nije samo jedini Erdoğanov predizborni skup u Europi, kako su to izbrojili zapadni analitičari. Nije se Erdoğan u Zetri borio za glasove na lipanjskim turskim (predsjedničkim i parlamentarnim izborima) kojima kani zabetonirati svoj sultanat, učvrstiti se kao institucionalni vođa islamskog svijeta i posvetiti pojačanom izvozu utjecaja. Sve one tisuće Turaka koje su došle na sarajevski skup iz Austrije, Njemačke, Nizozemske, ionako su njegovi glasači.
Erdoğanov skup u Zetri bilo je iznad svega poruka da je BiH postala njegova. Uostalom, nije slučajno Erdoğan BiH nazvao ‘područjem koje je osvojio sultan el-Fatih‘, u nas poznatiji kao Mehmed II. Osvajač, ‘na kojem žive njegovi potomci‘, što bi iz njegove vizure bili Bošnjaci/ Muslimani, podsjećajući još jednom kako mu je prije smrti Alija Izetbegović ostavio Bosnu u amanet, rekavši mu ‘Tayyipe sinko, ti se pobrini za ovo područje‘.
>>>Erdogan u Sarajevu podržao izmjene izbornog zakona u BiH kroz dijalog
Uz to, Erdoğan je poručio kako je došlo vrijeme da Europi pokaže snagu Turske, što se može iščitati kao modernizirana verzija političkih ambicija i planova sultana Mehmeda II. Osvajača iliti el-Fatiha. Naime, nakon osvajanja Carigrada 1453., mladi sultan Mehmed II. katedralu svete Sofije pretvorio je u džamiju i zavjetovao se da će za deset godina osvojiti Rim, odnosno pokoriti Vatikan. Deset godina poslije osvojio je BiH i učinio je bazom za svoja daljnja europska osvajanja.
Erdoğan je el-Fatihovu osvajačku doktrinu samo tehnički prilagodio novom vremenu. A njegov domaćin Bakir Izetbegović dodatno je podcrtao povijesnu i božansku misiju sultana Erdoğana obrativši se Turcima u dvorani: ‘Vi imate čovjeka kojeg vam je Bog poslao, a ime mu je Recep Tayyip Erdoğan‘, podsjetivši kako je u prošlome stoljeću Bog poslao njegova oca Aliju.
Neoosmanska doktrina
No kada s područja simboličnih poruka iz Zetre prijeđemo u prozaičnu sferu primjene neoosmanske doktrine, vidi se strateška dubina projekta. Svakom području namijenjene su posebne, primjerene mjere. Tako se u BiH Bošnjaci koji ne vide svoju budućnost s Erdoğanom žale da oni dobivaju samo džamije i kulturne centre, a Srbija investicije. I tu su u pravu. Zemlju koju mu je već pripremljenu za novu fazu islamizacije Alija ostavio u amanet, u kojoj njegovi prijatelji (ili podanici?) kontroliraju federalnu polovicu države, Erdoğan nema potrebe osvajati investicijama.
Investicijsko osvajanje namijenjeno je drugim državama balkanskog poluotoka, u kojima jedino putem ekonomskog utjecaja može dobiti i politički utjecaj. Tako prema veličini turskih ulaganja već godinama uvjerljivo vodi Rumunjska, drugi krug čine Makedonija, Albanija, Kosovo, Bugarska, a iznosi se mjere u milijardama dolara. BiH je na začelju.
>>>Izetbegovićeva supruga predložena za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH
Prema podacima koje je prije tri godine iznio sam Erdoğan, čak je Hrvatska (s 430 milijuna dolara) bila prema turskim ulaganjima trostruko jača od BiH, sa skromnih 113 milijuna dolara. Ali je zato u politički osvojenoj BiH novac ulagan u islamizaciju društva, kako bi postala, baš kao i el-Fatihu, baza za osvajanje šireg balkanskog prostora, koji suvremeni sultan osvaja izvozom investicija, a Zapadnu Europu osvaja izvozom ljudi. Zapadna Europa u tome vidi izbornu kampanju. A Erdoğan je već eliminirao iz javnog života sve one koji bi mu mogli loše prebrojiti glasove.