Kaznena prijava dostavljena Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta protiv Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Željka Glasnovića, saborskog zastupnika, Tome Medveda, ministra branitelja i Zdravke Bušić, državne tajnice u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, je utemeljena na nerazumijevanju i nepoznavanju programskih ciljeva Vlade Republike Hrvatske i kao takva u potpunosti neosnovana, piše u priopćenju Vlade.
Tamo se navodi da je politička izjava koja je potpisana sa saborskim zastupnikom Željkom Glasnovićem u domeni legitimnih i uobičajenih razgovora te se odnosi na teme koje su zastupniku Glasnoviću, izabranom na listi u XI. izbornoj jedinici, važne u kontekstu njegovog političkog djelovanja u Hrvatskom saboru. Sve točke općenito su definirane i usmjerene isključivo na aktivnije rješavanje problema koje zastupnik Glasnović ocjenjuje politički relevantnim.
>>> Evo što je Plenković potpisao
Nadalje, stoji u prioćenju, većina tema je sadržana u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., te predstavljaju potvrdu provedbe već postojećih mjera. Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uvršteno je i u Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2017. godinu, koji je usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske 29. prosinca 2016. godine. Nacrt prijedloga Zakona je u finalnoj fazi izrade te će biti upućen u postupak javnog savjetovanja, a nakon toga i u postupak usvajanja.
Iz Vlade podsjećaju da je u listopadu 2016. Vlada RH donijela Odluku o namjeni korištenja sredstava ostvarenih od povrata mirovina u postupku preračuna mirovina primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama nastalim na području bivše Jugoslavije. Tom Odlukom propisano je da sredstva od povrata mirovina, koriste upravo za isplatu neisplaćenih svota mirovina korisnicima koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članovima njihovih obitelji.
>>> Novac za pripadnike HVO-a još je za Oreškovića pronađen ‘izvan proračuna’
Priopćenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. travnja (Obavijest korisnicima mirovina koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članovima njihovih obitelji) definirano je da će isplata početi u svibnju.
U Programu Vlade RH jasno je utvrđena politika usmjerena na afirmaciju hrvatskog iseljeništva. Stoga se daje puna podrška inicijativi za održavanje plenarne sjednice Hrvatskog sabora o statusu hrvatske dijaspore na kojoj bi se raspravile sve mjere nužne za što bolju integraciju iseljene Hrvatske, uključujući i pitanje ubrzavanja postupka stjecanja državljanstva pripadnika hrvatskog iseljeništva, kao i ažuriranja popisa svih Hrvata izvan Domovine. Kao što je najavljeno prigodom posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mostaru 4. travnja ove godine, dogovorena je zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja će se održati u lipnju ove godine, stoji u priopćenju.
Imajući na umu važnost investicija za ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva, aktivno daljnje uključivanje predstavnika hrvatskoga iseljeništva u gospodarske aktivnosti provodit će se kroz akcijski plan za uključivanje gospodarstvenika iz dijaspore u koordinaciji s tijelima državne uprave i diplomatsko-konzularnom mrežom, tumače iz Vlade.
>>> Kreće isplata zaostalih mirovina HVO-a koju je zatražio Glasnović
Dodaju kako je rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina sastavni dio provedbe Vladine porezne politike. Od 1. siječnja 2017. godine novim Zakonom o porezu na dohodak i novim Pravilnikom o porezu na dohodak vezano uz oporezivanje mirovina (tuzemnih i/ili inozemnih) došlo je do velikog rasterećenja porezne obveze i pojednostavljenja postupka. No i dalje ostaje problem rješavanja ove problematike u pogledu zemalja s kojima nemamo potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, na čemu će ova Vlada nastaviti raditi, navode u priopćenju te zaključuju:
Slijedom svega navedenog odbacujemo i držimo krajnje neutemeljenim tvrdnje da izjava potpisana sa saborskim zastupnikom Glasnovićem predstavljaju kazneno djelo „Podmićivanja zastupnika“ iz članka 339. st. 1 i st. 2., ili bilo koje drugo kazneno djelo, uključujući i moguće kršenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti.